| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 05.06.2014 10:06:00

Koala (foto: Wikimedia Commons)Koale su vjerojatno najsimpatičniji tobolčari koji žive u Australiji. Ove životinje koje većinu svog života provode u krošnjama drveća, s vremena na vrijeme vole zagrliti deblo drveta na kojem se nalaze. No, nije to zato što jako vole drveće na kojem žive, već je razlog puno jednostavniji - koale grle drveće da bi se rashladile.

 


Koale su gotovo pa zaštitni znak Australije, tj. prirodno žive samo na obalnom području juga i istoka Australije što ih čini australskim endemima. To su arborealne životinje koje žive u šumama eukaliptusa čije lišće je ujedno i njihov glavni sastojak prehrane.

Koala koja grli drvo snimljena termalnom kamerom (foto: S. Griffiths)

Znanstvenici sa Sveučilišta u Melbournu su primijetili kako koale ponekad grle drveće na kojem se nalaze. Fotografije snimljene termalnom kamerom su otkrile kako se koale na taj način bore protiv ekstremnih valova vrućine koji ponekad znaju zahvatiti područje na kojem žive (primjerice 2009. godine je trećina koala unutar jedne populacije uginula zbog ekstremno visokih temperatura). Naime, koale se mogu rashlađivati i dahtanjem (tako se psi rashlađuju) te lizanjem svog krzna, no to može dovesti do dehidracije.

Hladnije drveće

Prilikom istraživanja, znanstvenici su utvrdili kako neke vrste drveća mogu biti i više od 5°C hladnije u odnosu na temperaturu zraka, tijekom vrućih perioda. Ukoliko se koala domogne takvog drveta tijekom velikih vrućina, može uštedjeti i do polovicuKoala (foto: Wikimedia Commons) količine vode koju bi inače potrošila tijekom takvog vrućeg dana. Znanstvenici objašnjavaju da takvo ponašanje značajno smanjuje količinu toplotnog stresa za koale.

>>>Zašto je nestala drevna australska megafauna?

>>>Australija

Znanstvenici smatraju kako su hladnija debla stabala vjerojatno važno mikrostanište tijekom izrazito toplih vremenskih prilika i za ostale životinje koje se zadržavaju u krošnjama drveća, poput primata, leoparda, ptica i mnogih vrsta beskralješnjaka. Osim toga, znanstvenici naglašavaju kako bi se dostupnost hladnijeg drveća trebala uzeti u obzir prilikom procjene održivosti određenih staništa obzirom na trenutne i buduće klimatske trendove.

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Biology Letters.

 

Izvor: The Melbourne Newsroom

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?