| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 06.06.2014 13:06:00

Knjige (foto: Flickr)Ne znam kako vama, ali meni je uistinu poseban doživljaj kada se domognem neke stare knjige. Miris starih knjiga kao da čuva uspomene svih koji su ih ikada listali... Da, svjesna sam da su ovo moji osobni romantični doživljaji jer znanost, poznata ubojica romantike, ima jednostavno objašnjenje zašto i kako nastaju mirisi starih knjiga.

 


Naravno, objašnjenje je vrlo jednostavno - za sve su ''krivi'' kemijski spojevi koji se stvaraju u knjigama kako vrijeme prolazi. Stvaraju se tako što zapravo dolazi do spore razgradnje celuloze i lignina koji su glavni sastojci papira. No, to nije sve, na miris utječe i tinta korištena za tiskanje slova kao i ljepilo koje se koristilo prilikom izrade novijih knjige.

>>>Miris istraživača utječe na eksperiment

Postoje brojna istraživanja koja su se bavila proučavanjem mirisa starih knjiga s ciljemStare knjige (foto: Wikimedia Commons) pronalaska metode uz pomoć koje bi se moglo procijeniti stanje starih knjiga. Glavni uzrok mirisa su već spomenuta celuloza i lignin (spoj koji u drvenastim biljkama služi za učvršćivanje vlakana celuloze) koji se dobivaju od drveća. Kvalitetniji papir sadrži manji udio lignina koji je između ostalog i odgovoran zašto stari papir tijekom vremena postaje žut. Naime, s vremenom dolazi do oksidacijskih reakcija kojima nastaju kiseline koje zatim pomažu u razgradnji celuloze. I upravo su te reakcije odgovorne za miris starih knjiga.

Neki od spojeva koji nastaju prilikom tih kemijskih reakcija su: vanilin koji je odgovoran za miris vanilije, benzaldehid daje bademast miris, etilbenzen i toulen odgovorni su za slatkaste mirise dok 2-etil heksanol daje lagani cvjetni doprinos.

Jedan od korisnih spojeva kojeg su znanstvenici identificirali jest furfural. On se može koristiti za određivanje starosti i sastava knjiga budući da ga knjige objavljene nakon sredine 19. stoljeća otpuštaju u puno većim količinama te se njegovo otpuštanje općenito povećava ovisno o godini izdanja u usporedbi sa starijim knjigama koje su napravljene od pamučnog ili lanenog papira.

A što je s mirisom novih knjiga?

Kada je u pitanju miris novih knjiga, teško je reći o kojim točno kemijskim spojevima se radi i koji najviše doprinose mirisu novih knjiga. Prvenstveno, malo je istraživanja koja se bave tematikom mirisa novih knjiga, a i ovisno o proizvođaču knjiga i materijalima koje koriste varirat će i mirisi koji nastaju.

Knjige (foto: Wikimedia Commons)

Bez obzira na cijelu znanstvenu pozadinu, miris starih knjiga ipak može donijeti određene doživljaje svakome od nas. Pogotovo ako ste ljubitelj knjiga ili uz knjige vežete neke lijepe uspomene. Kao što je objašnjeno u izvrsnom članku s portala Bioteka.hr: ''Jedna od zanimljivih činjenica o mirisu je da je miris od svih osjetila najpovezaniji s emocijama i sjećanjima jer se osjet njuha u mozgu obrađuje u limbičkom sustavu mozga koji je također bitan za sjećanja i emocije.''

 

Izvori: Compoundchem.com, Smithsonian.com, Guardian.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?