| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 09.06.2014 10:06:00

Oprašivanje (foto: Wikimedia Commons)Oplodnja je svima dobro poznat proces - spajanje jajne i spermalne stanice nakon čega nastaje embrij koji se polako razvija i raste. Kod životinja postoj nešto varijacija na temu (npr. vezano uz mjesto oplodnje), ali sve zapravo funkcionira po istom principu. Budući da čovjek također pripada carstvu životinja, nekako svi puno bolje znamo i razumijemo kako funkcionira oplodnja i razvoj kod životinja. No, što je s biljkama? Koliko znate o njihovoj oplodnji i embrionalnom razvoju?


Biljke su toliko različite od nas da je ponekad upravo zastrašujuća pomisao da smo nekada svi imali zajedničkog pretka. No, ostavimo sada evoluciju malo na stranu i pogledajmo kako oplodnja funkcionira kod biljaka. Za početak, to je daleko kompliciraniji proces nego što je to slučaj kod životinja. Naime, kod biljaka dolazi do dvostruke oplodnje i to tako što se unutar polenovih zrna nalaze tri stanice, dok se unutar plodnice nalazi čak osam stanica! Unutar polenovih zrna se nalaze se dvije muške spolne stanice, dok je unutar plodnice jedna od tih osam stanica zapravo jajna stanica.

Da bi došlo do uspješne oplodnje, prvo mora doći do oprašivanja. Oprašivanje nije ništa drugo nego putovanje polenovih zrna s jedne biljke do njuške tučka druge biljke. Oprašivanje mogu vršiti različiti kukci, poput pčela koje su baš zbog toga izuzetno važne. Osim toga, mnoge vrste se oprašuju pomoću vjetra (primjerice trave), neke se oprašuju pomoću vode, itd.

Građa cvijeta kritosjemenjača (prilagođeno sa Wikimedia Commons)

Kada konačno dođe do uspješnog oprašivanja, tj. kada polenovo zrno dođe do njuške tučka, počinje uistinu nevjerojatan proces dvostruke oplodnje. Da dodatno ne kompliciramo priču, dovoljno je reći kako dolazi do spajanja jedne muške spolne stanice s jajnom stanicom i nastaje zigota (iz koje će se razviti sjemenka), druga muška spolna stanica se spaja s ostalim stanicama iz koje nastaje hranjivo tkivo koje će kasnije služiti za prehranu embrija i klijanje. Tu negdje počinje i razvoj ploda i to je razlog zašto je cijela ova priča toliko važna za ljude - tako nastaje naša hrana.

Otkriveni ključni geni

Oplodnja kod biljaka je očito važan proces te je zbog toga zanimljiva znanstvenicima. Tim biologa sa Sveučilišta u Leicesteru je otkrio par proteina koji su nužni za proizvodnju muških spolnih stanica unutar svakog polenovog zrna. Objavili su rad u časopisu The Plant Cell u kojem su identificirali par gena (DAZ1 i DAZ 2) koji su nužniPolenova zrna različitih vrsta biljaka (foto: Wikimedia Commons) za proizvodnju dvije muške spolne stanice. Biljke koje imaju mutirane verzije ova dva gena, proizvode polenova zrna sa samo jednom muškom spolnom stanicom i nisu sposobne za oplodnju kod biljaka.

Profesor David Twell, jedan od autora istraživanja objašnjava: ''Često seksualnu reprodukciju kod biljaka uzimamo zdravo za gotovo kao i njezinu ulogu u našim životima. No, tu se radi o kompleksnom procesu koji istraživači proučavaju preko stotinu godina, a tek od nedavno počinjemo otkrivati pozadinske mehanizme tog važnog procesa.''

Znanstvenici se nadaju kako će ovo otkriće pomoći u daljnjim istraživanjima i otkrivanju podrijetla seksualne reprodukcije kod biljaka. Obzirom na važnost ova dva gena prilikom pravilnog razvitka polenovih zrna, ovo otkriće bi moglo naći i svoju primjenu u razvoju novih tehnika koje bi se fokusirale na neželjenu razmjenu gena između usjeva i biljaka u divljini kao i obrnuto.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?