| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.06.2014 13:06:00

foto: FreeDigitalPhotosNovorođenčad koja je tijekom prve godine svog života izložena dlakama glodavaca i kućnih ljubimaca, prisutnosti žohara i cijelom nizu bakterija koje se inače mogu naći u kućanstvima imaju manje šanse za razvijanje alergija, astme i problema s disanjem, navodi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology.


Prijašnja istraživanja su pokazala kako djeca koja odrastaju i žive na farmama imaju niže stope učestalosti alergija i astme te je taj fenomen pripisivan njihovoj redovnoj izloženosti mikroorganizmima koji su prisutni u tlu na farmama. Ipak, znanstvenici su u drugim istraživanjima utvrdili povećan rizik od astme među ljudima koji žive u gradovima, a izloženi su visokim razinama alergena vezanim uz žohare i miševe te drugim onečišćenjima.

Izloženost alergenima prije prvog rođendana

Ovo novo istraživanje potvrđuje kako je kod djece koja žive u takvim kućanstvima uistinu veća ukupna stopa učestalosti alergija i astme, no uz jedan zanimljiv detalj. Čini se kako ona djeca koja se susretnu s ovakvim alergenima prije svog prvogŽohar (foto: FreeDigitalPhotos) rođendana imaju od toga veće koristi nego štete. Osim toga, znanstvenici nisu primijetili korist od susreta s ovakvim alergenima ukoliko su se dogodila nakon prvog rođendana djeteta.

Znanstvenici objašnjavaju kako rana izloženost bakterijama i određenim alergenima može imati zaštitnički učinak tako što utječe na oblikovanje imunološkog odgovora kod djece. Upravo ta činjenica može pomoći u stvaranju preventivnih strategija kada su u pitanju alergije i otežano disanje koji su prethodnici astme.

>>>Čišća ticala za bolji njuh

Ovo istraživanje je provedeno na uzorku od 467 novorođene djece u četiri američka grada (Baltimore, Boston, New York i St. Louis) čije je zdravstveno stanje praćeno tijekom perioda od preko tri godine. Istraživači su posjećivali domove u kojima su djeca živjela te su mjerili razine i vrste prisutnih alergena, testirali su djecu na alergije te su pratili njihovo ukupno zdravstveno stanje. Osim toga, istraživači su analizirali sastav bakterija u prašini koja je sakupljena u domovima djece.

>>>Aktivne površine: budućnost za uklanjanje kukaca, bakterija i otrova

Pokazalo se kako djeca koja su odrastala u domovima u kojima su tijekom njihove prve godine života pronađene mišje i mačje dlake, kao i izmet žohara rjeđe imaju probleme s disanjem u svojoj trećoj godini života, za razliku od djece koja nisu bila izložena takvim alergenima nakon rođenja. Osim toga, zaštitnički efekt je bioKućni ljubimac (foto: FreeDigitalPhotos) puno jači kada je novorođenčad bila izložena svim trima vrstama alergena u odnosu na onu djecu koja su bila izložena jednom, dvama ili niti jednom alergenu. Konkretno, problemi s teškim disanjem bili su tri puta češći među djecom koja nisu bila izložena ovim alergenima u usporedbi s djecom koja su živjela u domovima gdje su bila prisutna sva tri alergena. Dodatno, djeca koja su živjela u domovima u kojima je pronađena veća raznolikost bakterija su imala manju šansu za razvoj alergija i problema s disanjem.

Astma je jedna od najčešćih bolesti djece od koje samo u SAD-u boluje oko 7 milijuna djece. Do svoje treće godine, gotovo polovica djece razvije probleme s disanjem koji se u dobrom dijelu slučajeva razviju u astmu.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?