| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 12.06.2014 11:06:00

Tibetski plato (foto: Xiaoming Wang/Prirodoslovni muzej LA okruga)Tijekom zadnjih 2,5 milijuna godina na našem planetu su se periodički izmjenjivali topliji i hladniji periodi, od kojih su hladniji periodi poznatiji kao ledena doba. Tijekom tih hladnijih perioda, sjeverna hemisfera Zemlje je dobrim dijelom bila prekrivena debelim snježnim pokrivačem, a kako su se ledenjaci topili za sobom su ostavljali nevjerojatne geološke strukture. Osim što su ledena doba utjecala na izgled reljefa, imala su i snažan utjecaj na evoluciju i geografsku rasprostranjenost brojnih životinja, uključujući i onih koje danas žive u arktičkoj regiji.


U novom istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences znanstvenici su opisali vrstu tibetske lisice koja je živjela na području Himalaja prije 3 do 5 milijuna godina. Latinsko ime joj je Vulpes qiuzhudingi, a znanstvenici smatraju kako se vjerojatno radi o pretku današnje arktičke lisice (Vulpes lagopus). Takvi rezultati podupiru teoriju da je evolucija životinja koje danas žive u arktičkoj regiji usko povezana s precima koji su se prvo prilagodili za život u hladnim regijama na staništima koja se nalaze na visokim nadmorskim visinama kao što je Tibetski plato.

>>> Zašto je nestala drevna australska megafauna?

Znanstvenici su osim fosilnih ostataka lisice, prilikom istraživanja u južnom Tibetu, pronašli i izumrle vrste poput vunastog nosoroga i konja iz roda Miohippus kao i pripadnike danas živućih vrsta poput barala (Pseudois nayaur), tibetske antilope (čiru, Pantholops hodgsonii), snježnog leoparda (Panthera uncia), jazavca i još 23 različite vrste ostalih sisavaca.

Rekonstrukcija pleistocenske megafaune (Julie Selan/Prirodoslovni muzej okruga LA)

Do sada se podrijetlo pleistocenske megafaune koja je bila prilagođena hladnijim staništima tražilo ili na području arktičke tundre ili u hladnijim stepskim područjima. No, znanstvenici koji su pronašli ove fosile predlažu malo drugačiji scenarij. Navode kako je područje Tibeta zapravo služilo tim životinjama za razvoj prilagodbi na hladnije uvjete zbog kojih su se zatim mogli nositi sa ozbiljnim klimatskim uvjetima koji su došli s ledenim dobima prije više od 2 milijuna godina.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?