| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 16.06.2014 11:06:00

Čimpanza (foto: Wikimedia Commons)U novom istraživanju objavljenom u časopisu Science znanstvenici su pokušali otkriti postoji li kod čimpanzi povećan rizik od prijenosa mutacija s očeva na potomke u usporedbi s ljudima. Naime, potomci čimpanzi nasljeđuju 90% novih mutacija od svojih očeva, a samo 10% od svojih majki.

 


 

Kod ljudi, svaka osoba u prosjeku nasljeđuje oko 70 novih mutacija od svojih roditelja. No, važno je spomenuti kako broj tih mutacija ovisi i o dobi očeva, tj. stariji očevi obično prenose više mutacija. Svaka dodatna godina života kod očeva rezultira s dvije dodatne mutacije.

Rizik od mutacija se povezuje s godinama očeva budući da se spermalne stanice kontinuirano proizvode dok je kod žena priča malo drugačija. Naime, žene se rađaju s konačnim brojem jajnih stanica i nove jajne stanice ne nastaju tijekom života nego većČimpanze (foto: Wikimedia Commons) postojeće dozrijevaju. Osim toga, dob očeva je poznati rizični faktor kod brojnih poremećaja uključujući shizofreniju i autizam.

>>>Čimpanze gestikuliraju kako bi locirale hranu

Znanstvenici su u ovom istraživanju utvrdili da je broj novih mutacija koje se nasljeđuju kod čimpanzi od njihovih roditelja u prosjeku vrlo sličan broju mutacija kod ljudi. Ipak, kod čimpanzi je utjecaj dobi očeva puno jači nego kod ljudi - svaka dodatna godina života kod čimpanzi rezultira s tri dodatne mutacije. To znači da seksualna selekcija može utjecati na brzinu evolucije kroz stopu mutacija kod mužjaka.

Utjecaj je otprilike 1,5 puta jači nego što je to slučaj kod ljudi. Upravo zbog toga veći dio mutacija ulazi u populaciju preko mužjaka - oko 90% mutacija. Za usporedbu, kod ljudi su očevi odgovorni za 75% novih mutacija u populaciji.

>>>Čimpanze vole čvrst krevet

Jedno od objašnjenja za prisutnost razlike u stopi mutacija između ljudi i čimpanzi jest razlika u sustavu parenja. Naime, čimpanze proizvode puno više sperme u odnosu na ljude budući da su njihovi testisi preko tri puta veći u odnosu na ljudske. Zbog toga vjerojatno dolazi do puno češćih ciklusa proizvodnje novih spermalnih stanica što dovodi do većih mogućnosti nastanka novih mutacija.

 

Izvor: e! Science news

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?