| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.06.2014 12:06:01

Streptococcus sp. (foto: Wikimedia Commons)Danas gotovo svatko ima pametan telefon. I dok ponekad uistinu mogu olakšati život, novo istraživanje pokazuje kako pametni telefoni govore puno više toga o nama nego što mislimo. Naime, u novom istraživanju objavljenom u časopisu PeerJ znanstvenici su utvrdili kako pametni telefoni reflektiraju osobni svijet mikroba njihovih vlasnika.

 


Novo istraživanje fokusiralo se na osobni mikrobiom, tj. na kolekciju svih mikroorganizama koji se mogu pronaći na predmetima koje određena osoba nosi na sebi ili sa sobom. Pokazalo se kako značajnu kolekciju mikroba dijelimo sa svojim telefonima.

Kako bi testirali biološku povezanost ljudi s njihovim telefonima, znanstvenici sa Sveučilišta u Oregonu su sekvencirali mikrobe 17 osoba s kažiprsta i palca one ruke kojom se osoba najviše koristi te s zaslona osjetljivih na dodir (eng. touchscreen) njihovih pametnih telefona. Istraživanje je pokazalo kako pametni telefoni sadrže veoma slične mikrobe koji se mogu pronaći i na prstima. Naime, čak 82% bakterija koje su Pametni telefon (foto: FreeDigitalPhotos)pronađene na prstima su također pronađene i na telefonima.

Žene su povezanije sa svojim telefonima

Znanstvenici su utvrdili i jednu zanimljivost - pokazalo se kako su žene mikrobiološki puno povezanije sa svojim telefonima u odnosu na muškarce. Iako su statistički i muškarci i žene slični svojim telefonima, mikrobiološka veza je bila jača za žene nego za muškarce.

Najčešće pronađene bakterije pripadaju u tri sveprisutna roda koja se mogu pronaći u i na ljudima: Streptococcus (često se može pronaći u ustima), Staphylococcus i Corynebacterium (česte vrste na koži).

>>>Pronađen je centar bioraznolikosti na našem tijelu

Analizom svih sakupljenih uzoraka (17 osoba x 3 uzorkovanja (palac, kažiprst i pametni telefon) = 51 uzorak) znanstvenici su pronašli sekvence koje predstavljaju više od 7000 različitih vrsta bakterija. Iako je uzorak od samo 17 osoba uistinu malen, znanstvenici smatraju da su rezultati ipak vrlo zanimljivi. Osim toga, smatraju kako bi se ovi rezultati mogli koristiti u budućnosti, tj. jedna od mogućnosti jest određivanje kakve bakterije ljudi nose sa sobom tako da se testiraju uređaji ili predmeti koje često koriste (poput pametnih telefona). Dobar primjer bi bio prilikom ulaska u neku medicinsku ustanovu što bi moglo spriječiti unos neželjenih patogena.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?