| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 30.06.2014 12:06:59

Siromašna djevojčica prosi u Afganistanu (foto: Wikimedia Commons)Stres može jako utjecati na djecu. Malo stresa može pomoći prilikom učenja, prilagodbe i suočavanja s različitim životnim situacijama. S druge strane, kronični stres poput siromaštva, zanemarivanja i fizičkog zlostavljanja može imati dugotrajne negativne posljedice.

 


 

Tim znanstvenika je u nedavnom istraživanju pokazao kako ovakve vrste stresora, ukoliko ih djeca dožive u ranom djetinjstvu, mogu utjecati na razvoj dijelova mozga djece odgovornih za učenje, pamćenje te obradu stresa i emocija. Te promjene se čak mogu povezati s kasnijim negativnim utjecajem na ponašanje, zdravlje, zapošljavanje kao i s izborom životnog partnera.

Znanstvenici objašnjavaju kako se još uvijek u potpunosti ne razumije zašto događaji koje doživimo s 2, 3 ili 4 godine starosti mogu ostati s nama cijeli život te mogu imati dugotrajan utjecaj. Ipak, stres u ranim godinama života se već neko vrijeme povezuje s depresijom, anksioznošću, problemima sa srcem, rakom te nedostatkom uspjeha kada je u pitanju edukacija ili uspješnost zapošljavanja. Obzirom koliko su za društvo u cjelini skupa ta rana stresna iskustva, znanstvenici smatraju kako prvofoto: FreeDigitalPhotos moramo razumjeti koji dijelovi mozga su zahvaćeni inače nećemo moći ništa učiniti kako bismo riješili taj problem.

>>>Zijevanjem hladimo mozak?

U svrhu ovog istraživanja znanstvenici su sakupili 128 djece stare oko 12 godina koja su tijekom prvih godina života doživjela fizičko zlostavljanje, zanemarivanje ili dolaze iz kućanstava koja su imala niži socioekonomski status. Znanstvenici su s djecom i njihovim skrbnicima proveli detaljne intervjue kako bi odredili i dokumentirali promjene u ponašanju kao i kumulativni životni stres. Osim toga, snimili su i mozak djece, ali su se fokusirali na područje hipokampusa i amigdale, budući da su ta područja uključena u obradu emocija i stresa. Sakupljene podatke znanstvenici su usporedili sa sličnom djecom koja su odrasla u normalnim kućanstvima i koja nisu doživjela takvu vrstu stresova.

Manji volumen amigdale i hipokampusa

Rezultati su otkrili kako djeca koja su u ranim godinama svog života prošla kroz sve tri navedene stresne situacije imaju manji volumen amigdale u odnosu na djecu koja nisu prošla takav stres. Također, djeca nižeg socioekonomskog statusa kao i djeca koja su bila fizički zlostavljana su imala i manji volumen hipokampusa u odnosu na djecu koja nisu doživjela takav stres. U konačnici, znanstvenici su povezali probleme u ponašanju i povećan kumulativni stres u životu sa smanjenim volumenom hipokampusa i amigdale.

Zašto stres u razdoblju ranog djetinjstva dovodi do ovakvih promjena, još nije poznato, no znanstvenici planiraju provesti daljnja istraživanja kako bi otkrili odgovor na to pitanje.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Biological Psychiatry.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?