| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 01.07.2014 10:07:59

Godine po sinesteziji (Ilustracija: Kristina Pongrac)''Sandra? Ima okus po grahu. Točnije, grahu u limenci ''Minestrone'' juhe. Okus koji dolazi uz grah je vrlo slan i podsjeća na rajčice, nije kao kiseli okus octa u grah salati, na primjer.''

 


 

Amelia, djevojka s kojom sam pričala nema bujnu maštu nego njen mozak radi na neuobičajen način i ona riječi (glasove) koje čuje istovremeno osjeća kao različite okuse u ustima. Znanstvenici nazivaju taj rijetki fenomen sinestezija*. Radi se o tome da podraživanje jednog osjetila, u ovom primjeru je to sluh, istovremeno automatski pobuđuje osjetni podražaj u drugom osjetilu, a da to osjetilo zapravo i nije bilo podraženo!

Pršut + mrkva = Abraham Lincoln

''Jedno od imena s najboljim okusom je Abraham Lincoln. Lincoln ima okus po mrkvi, a Abraham po pršutu'', kaže Amelia. Bizarno, ali često riječi koje izazivaju okus se podudaraju slovima/glasovima u imenu te hrane - tako njoj ime Tony ima okus kao makaroni. Doduše, ne vidim baš sličnosti između Sandra i grah (osim što volim grah), ali iznimke uvijek postoje.

Sigurno je katkad i neugodno biti sinestet koji kuša riječi jer kao i sa grahom sveokusnjakom Bertieja Botta**, sve dok ne probaš ne znaš koji okus si dobio, naranču, čokoladu, šmrklje ili pokvareno jaje! No, kao i svi drugi sinesteti, Amelia ne bi htjela mijenjati svoj jedinstveni način doživljavanja svijeta.Baš me ljubičasto boli! (Ilustracija: Kristina Pongrac)

Sinestezija dolazi u mnogo različitih oblika i može se pojaviti između gotovo bilo koja dva osjetila. Hoću reći, sinestetska iskustva ne moraju samo biti finog okusa. Puno su češće, zapravo najčešće, šarena! Neki sinesteti vide slova u boji, a često u kombinaciji s tim dolaze i obojani dani u tjednu: ponedjeljak je zelen, utorak nebeski plave boje, srijeda je narančasta.

Sinestetske percepcije su specifične za svaku osobu. Ako jedan sinestet vidi slovo M kao plavo, drugi će ga možda vidjeti kao žuto, no ono što svi imaju zajedničko jest dosljednost - osobi koja vidi slovo G kao limeta zeleno, ono će njoj uvijek biti limeta zeleno.

Ako je osobi koja vidi boje kad osjeti bol, bol kad udari palac tamno ljubičasta i oblika trokuta sa zaobljenim vrhovima, onda je bol kad udari palac uvijek tamnoljubičasta i oblika trokuta sa zaobljenim vrhovima.

''Kad predajem, vidim slike jednadžbi, s lagano osunčanim slovima J, ljubičasto plavim slovima N i tamno smeđim slovima X kako lete uokolo. I pitam se kako dovraga to izgleda mojim studentima'', rekao je jednom prilikom slavni fizičar Richard Feynman, dobitnik Nobelove nagrade. Osim što je vidio slova u boji, Richard Feynman imao je još jedan prilično česti oblik sinestezije - prostornu sinesteziju. Kod takvih osoba, čim pomisle na uređene koncepte (brojeve, jednadžbe, mjesece) istovremeno percipiraju njihov prostorni razmještaj - oni leže u spiralama, cik-cak obrascima ili zamršenim dvodimenzionalnim ili trodimenzionalnim mentalnim mapama.

Riješite zadatak:

Rješenje je narančasto? :) (Ilustracija: Kristina Pongrac)

Rješenje je narančasto? :)

 

Može biti i još neobičnije! U jako rijetkim oblicima sinestezije, slovima, brojevima, hrani, pa čak i predmetima iz kućanstva pripisuju se ljudske osobine. Zamislite svijet jednog sinesteta u kojem je broj 2 ljubazan i sramežljiv, a broj 7 uporan, ali pomalo arogantan, brokula ''poetski buntovnik'', a slovo H ima karakter grintavog vukodlaka.

Neki sinesteti znaju boju slova ili okus njihovih riječi, ali ih ne doživljavaju kao boju u prostoru ili okus na jeziku nego imaju samo jake automatske asocijacije na boju ili okus. Mali broj sinesteta doslovce vidi svoje vizije projicirane ispred sebe, kao na filmskom platnu. Sean Day, sinestet koji se ujedno i bavi istraživanjem sinestezije, spada u tu manjinu. ''Svako jutro pijem kavu. I svako jutro, kad mi kava dotakne jezik, vidim masnu zelenu mrlju ispred sebe'', priča on.

Znanstvenici smatraju da do sinestezije dolazi zbog toga što su područja mozga koja obrađuju informacije iz pojedinih osjetila u sinesteta povezana što omogućava osjetilima da se ''mućkaju'', dok kod ''normalnih'' ljudi ti živčani putovi ne funkcioniraju. Neki znanstvenici vjeruju da se svi rađamo kao sinesteti, a kako odrastamo, naš mozak ''nauči'' razdvajati pojedina osjetila.

Toliko o ovom prekrasnom fenomenu, a ja jurim kuhati ''Minestrone'' s grahom, želim znati kakvog je okusa moje ime!

 

______________

* Pretpostavlja se da se sinestezija javlja otprilike u jedne od 2000 osoba.

** Grah sveokusnjak Bertieja Botta je jedna od najpopularnijih slatkiša u čarobnjačkom svijetu u serijalu o Harryju Potteru.

 

Izvor: Bioteka.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?