| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 01.07.2014 14:07:00

Miris (foto: FreeDigitalPhotos)Kako uspijevamo razlikovati različite vrste prehrambenih proizvoda poput jagoda, kave, mesa na roštilju ili tek skuhanog krumpira samo na temelju mirisa? Naime, hrana koju ljudi konzumiraju sadrži više od 10 000 različitih vrsta hlapljivih tvari, ali samo oko 230 osnovnih spojeva određuje miris hrane koju jedemo. Ipak, popis se može dodatno suziti na samo 3 do 40 ključnih spojeva koji su odgovorni za stvaranje karakterističnih mirisa svake pojedine vrste hrane. Te iste spojeve zatim dekodira oko 400 olfaktornih (mirisnih) receptora u nosu.


Nadopunjujući se s pet osnovnih okusa (slatko, gorko, slano, kiselo i umami), velik broj različitih mirisa također doprinosi ukupnom doživljaju hrane. Naime tijekom posljednjih nekoliko desetaka godina identificirano je otprilike 10 000 različitih hlapljivih tvari u hrani, a kako bi suzili taj broj u svom novom istraživanju njemački znanstvenici su identificirali osnovne mirisne uzorke kod 227 različitih vrsta prehrambenih proizvoda.

>>>Neodoljiv miris starih knjiga

Došli su do veoma zanimljivih rezultata - pokazalo se kako se gotovo neograničena raznolikost mirisa hrane bazira na samo 230 osnovnih spojeva. Osim stoga, svaka vrsta hrane ima svoj vlastiti mirisni kod koji se sastoji od 3 do 40 ključna spoja od navedenih 230 osnovnih - u točno određenim koncentracijama. Ta mala grupa mirisnih i hlapljivih tvari je ono što daje pravu raznolikost mirisa hrane, od ananasa do vina i pečenih kobasica.

Kompleksan miris konjaka

Primjerice, miris maslaca je kodiran kombinacijom od samo 3 ključne molekule, dok su svježe jagode kodirane s njih 12. S druge strane miris konjaka je najkompleksniji od svih, sadrži čak 36 ključnih molekula.

Kako osjećamo miris hrane? (foto: A. Dunkel, Ch. Sturz / TUM)

Mirisni kodovi se prilikom konzumacije hrane prevode u podražaje koji stimuliraju mirisne receptore. Zbog toga, ključni spojevi moraju doći u doticaj s jednim ili više mirisnih receptora u nosu od njih oko 400. Kombinacija tih nekoliko ključnih molekula stvara autentičnu percepciju mirisa, tj. kvaliteta mirisa nije određena samo jednim spojem nego s njih nekoliko.

Neograničen broj mirisa oko nas

Dodatno, znanstvenici objašnjavaju da kada se u obzir uzme broj ključnih kemijskih spojeva, zajedno s 400 različitih mirisnih receptora, čini se kako postoji manje -više neograničen broj različitih vrsta mirisa koji se mogu osjetiti.

Znanstvenici su svoje rezultate predstavili u kemijskom časopisu Angewandte Chemie International.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?