| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 03.07.2014 12:07:42

Deuteragenia ossarium (foto: Staab et al, doi:10.1371/journal.pone.0101592)U novom istraživanju objavljenom ovog tjedna znanstvenici su opisali novu vrstu iz porodice osa putarica (Pompilidae) koja koristi nevjerojatnu strategiju za obranu svog potomstva. Naime, ova osa sakuplja mrtve mrave i slaže ih u svoje gnijezdo. Ovakvo ponašanje je po prvi puta zabilježeno u cijelom carstvu životinja.

 


Ose koriste brojne strategije kako bi zaštitile svoja gnijezda, poput kopanja rupa ili zauzimanja već postojećih šupljina u drveću. Prijašnja istraživanja su pokazala kako ose koje grade svoja gnijezda u različitim šupljinama stvaraju nekoliko stanica s ličinkama koje su razdvojene tankim stjenkama od biljnih ostataka, smole ili zemlje. Jednom kada ženke završe s izgradnjom gnijezda, polaganjem jajašaca i osiguravanjem hrane, grade vanjsku ulaznu (vestibularnu) stanicu koja je smještena ispred samog ulaza u gnijezdo. Nakon što završe s cijelim poslom, ženke osa napuštaju gnijezdo i svoje potomstvo te se više ne brinu za njega.

Strategije zaštite gnijezda igraju važnu ulogu u preživljavanju potomstva te su se znanstvenici u ovom istraživanju fokusirali na bolje razumijevanje tih strategija. U svrhu istraživanja na području jugoistočne Kine sakupili su više od 800 gnijezda s preko 1900 stanica s leglom koja pripadaju 18 različitih vrsta osa.

Nova vrsta i mrtvi mravi

Prilikom istraživanja otkrili su zanimljivo ponašanje vezano uz izgradnju gnijezda koje do sada nikada prije nije bilo zabilježeno u carstvu životinja. Naime, u preko 70 primjeraka gnijezda su otkrili da su vanjske ulazne stanice pune mrtvih mrava. Vrsta koja je koristila ovu strategiju zaštite svog gnijezda nije prije bila poznata znanosti te je u istom istraživanju opisana pod imenom Deuteragenia ossarium.

 

Poprečni presjek gnijezda (foto: Staab et al, doi:10.1371/journal.pone.0101592)

A) Poprečni presjek gnijezda vrste D. ossarium. Vidljive su pojedinačne stanice s ličinkama, razdvojene tankim stjenkama. B) Vanjska ulazna (vestibularna) stanica prepuna mrtvih mrava. C) Izolirani mravi; najčešće pronađena vrsta mrava je Pachycondyla astuta. D) Odrasla ženka ose D. ossarium.

 

Jedna od zanimljivosti je i to da su znanstvenici kod ove vrste utvrdili nižu stopu parazitizma u odnosu na gnijezda sličnih vrsta. Znanstvenici smatraju da je to zato što su gnijezda D. ossarium manje osjetljiva na prirodne neprijatelje što dodatno podupire teoriju da vanjska, ulazna stanica služi kao prva linija obrane gnijezda. Kod ove vrste se vjerojatno radi o tome da se iz mrtvih mrava otpuštaju određeni spojevi koji zatim odbijaju prirodne neprijatelje osa.

Istraživanje je provela skupina njemačkih i kineskih znanstvenika, a rezultati su objavljeni jučer u časopisu PLOS ONE.

 

Izvori: e! Science News; Staab, M., Ohl, M., Zhu, C., Klein, A. (2014): A Unique Nest-Protection Strategy in a New Species of Spider Wasp. PLOS ONE; DOI: 10.1371/journal.pone.0101592. Članak je u potpunosti dostupan na ovom linku.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?