| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 04.07.2014 12:07:33

Lubanje ranih pripadnika roda Homo (foto: Chip Clark/Guram Bumbiashvili)Znanstvenici su dugo smatrali kako mnoge osobine jedinstvene za ljude potječu od roda Homo te da su se razvile prije 2,4 do 1,8 milijuna godina u Africi. Iako su te karakteristike poznate već desetljećima, znanstvenici su odlučili ponovo proučiti evolucijske faktore koji su doveli do njih.

 


 

Velik mozak, duge noge, sposobnost izrade oruđa i produžen period sazrijevanja su karakteristike za koje se smatralo da su evoluirale zajedno na početku razvojne linije roda Homo, otprilike u isto vrijeme kada su se afrički travnjaci proširili te je Zemljina klima postala hladnija i sušnija. Ipak, novi klimatski i fosilni dokazi koje je analizirao tim znanstvenika pokazuju kako se te osobine nisu razvile u paketu, tj. istovremeno. Točnije, nekoliko ključnih osobina za koje se smatralo da definiraju rod Homo se zapravo razvilo još kod naših predaka, australopiteka prije 3 do 4 milijuna godina dok su se ostale pojavile puno kasnije.

Sveobuhvatna studija

Znanstvenici su koristili inovativan pristup u kojem su integrirali paleoklimatske podatke, nove fosile i spoznaje o rodu Homo, arheološke ostatke te biološke studije provedene na mnoštvu različitih sisavaca (uključujući ljude). Sinteza svih tih podataka dovela je znanstvenike do zaključka da je sposobnost prilagodbe ranih ljudi na promjenjive uvjete u okolišu omogućila najstarijim vrstama roda Homo da razviju nove osobine, prežive i počnu se širiti iz Afrike u Euroaziju prije 1,85 milijuna godina.

Promjenjiva klima i više vrsta roda Homo

Istraživači su razvili novi klimatski okvir za područje istočne Afrike gdje je započeo razvoj čovjeka. Ovaj okvir obuhvaća period od prije 2,5 do 1,5 milijuna godina te su tada vladali nestabilni uvjeti izmjene sušnih i kišnih perioda. Procjene tadašnje klime su napravljene na temelju Zemljinih astronomskih ciklusa te predstavljaju bazu za ključna otkrića koja su navedena u ovom radu. Osim toga, pokazalo se kako je na tadašnjoj Zemlji, u tom vrlo promjenjivom okolišu, istovremeno živjelo više vrsta roda Homo čija su se područja rasprostranjenosti preklapala.

Rana evolucija hominina (foto: Antón et al., Science/AAAS 2014)

Prikaz rane evolucije hominina u vremenskom periodu od prije 3,0 do 1,5 milijuna godina. Zeleno Australopithecus, žuto Paranthropus, crveno Homo. Prva vodoravna zelena crta (od dolje prema gore) označava prvo pojavljivanje kamenog oruđa prije 2,6 milijuna godina, druga označava širenje ljudi iz Afrike u Euroaziju, a treća označava pojavu Acheulanske tehnologije prije 1,76 milijuna godina.

>>>Evolucija čovjeka

Tim je pregledao sve fosilne dokaze koji su relevantni za podrijetlo roda Homo da bi bolje razumjeli kako su se ljudi razvili. Na temelju brojnih fosilnih dokaza koji su do sada pronađeni na području Afrike te njihove usporedbe, pokazalo se kako je rod Homo već na samom početku svog razvoja imao veliku raznolikost te je više vrsta ljudi živjelo istovremeno. Znanstvenici su to zaključili na temelju razlika u pronađenim lubanjama, posebno u predjelima lica i čeljusti, no ne na temelju razlika u veličini. Naime, smatraju kako te razlike pokazuju da su rani ljudi dijelili isti okoliš te je svaka vrsta koristila malo drugačiju strategiju kako bi preživjela.

Fleksibilnost

Kada se svi dostupni podaci zajedno pregledaju, postaje jasno kako su rane vrste roda Homo bile puno fleksibilnije kada su bili u pitanju njihovi izbori hrane, objašnjavaju znanstvenici. Upravo je ta raznolika prehrana, koja je vjerojatno sadržavala i meso, potpomognuta korištenjem oruđa omogućila našim precima da koriste različite dostupne resurse. Sve to je pomoglo precima modernih ljudi da se uspješno prilagode na nestabilne okolišne uvjete te se prošire i izvan područja Afrike. Također, ta fleksibilnost je i danas obilježje biologije čovjeka te smo zbog toga i zauzeli brojna različita staništa diljem svijeta.

Istraživanje je objavljeno ovog tjedna u časopisu Science.

 

Izvor: e! Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?