| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 07.07.2014 13:07:00

Phascogale calura (foto: Wikimedia Commons)U zadnja dva članka navela sam nekoliko primjera suicidalnog razmnožavanja kod kukaca, pauka, mekušaca, riba i gmazova. Iako kod ptica uopće ne nalazimo primjere ovakve reprodukcijske strategije, kod nas sisavaca također postoje primjeri mužjaka koji doslovno daju sve od sebe i onda umiru.

 


 

Prvi dio pročitajte ovdje, a drugi dio ovdje.

Kod sisavaca primjere suicidalnog razmnožavanja nalazimo samo kod insektivornih tobolčara i niti jednih drugih sisavaca. Ovdje se radi o mišolikim sisavcima koji žive u Australiji, Papui Novoj Gvineji i Južnoj Americi. To su mali sisavci koji izgledom možda podsjećaju na miševe, no ustvari su puno sličniji rovkama. Većinom su noćne životinje i hrane se raznim insektima, ali neki svoju prehranu povremeno proširuju i na sitne kralježnjake pa čak i na cvijeće i voće. Većinu ovih životinja karakterizira iteroparitija, tj. razmnožavanje više puta tijekom života, no također su prisutni i primjeri semelparitije. Ovdje se ne radi o jednoj vrsti, već otprilike o petini insektivornih tobolčara. Sve vrste dolaze iz ukupno 4 roda (Antechinus, Phascogale, Dasykaluta i Parantechinus) kod kojih je zabilježen sinkroniziran kolaps imuniteta mužjaka nakon parenja. Kratki životni vijek nakon parenja varira ovisno o vrsti i osim kolapsa imuniteta dolazi do raznih krvarenja, infekcija i na kraju smrti.

Samo unutar roda Antechinus postoji 12 vrsta koje pokazuju ovakvo ekstremno spolno ponašanje i fiziologiju. Oba spola ovih vrsta su promiskuitetna. Okidač početka sezone parenja je promjena u trajanju dnevne svjetlosti i ženke tako rađaju u ljeto kada je prisutan najveći broj insekata, tj. hrane. Sve ženke istovremeno ulaze u estrus i time započinje ludilo kod mužjaka. Kada počne parenje mužjaci se pare bez prestanka od 12 do 14 sati. Samo parenje je dosta nasilno za ženke, jer se svodi na pomahnitalo trčanje mužjaka od jedne ženke do druge i brzog parenja prilikom koje mužjak ženku drži i grize po leđima.

Testisi koji se raspadaju

No, prije nego samo parenje započne s mužjacima se dešava nešto vrlo neobično iAntechinus stuartii (foto: Wikimedia Commons) neočekivano. Prije samog parenja mužjaci su navršili 11 mjeseci i iako se nikada nisu parili oni prestaju proizvoditi spermu, a njihovi se testisi doslovno počinju raspadati. Raspadanjem testisa se više ne proizvodi sperma te jedina sperma koja im preostaje je ona spremljena u takozvanom pasjemeniku (lat. epididymis). Pasjemenik je paran organ, tj. sustav kanalića složen u zavoje koji čine režnjiće, a nastavljaju se na odvodne kanale sjemenika. Ti kanalići se spajaju u jednu cijev koja prelazi u sjemenovod. I tako počinje otkucavat sat za mužjake jer sperma koja je proizvedena prije propadanja testisa ima jako malo vremena prije nego propadne u urinu. Cijela pomahnitala sezona parenja traje nekoliko tjedana, a mužjaci najčešće umiru dva tjedna kasnije. Cijeli prizor za vrijeme parenja je strašan jer mužjaci gube krzno, puni su ulceracija i gangrena. Mužjaci i pred sam kraj, u potpunosti fizički raspadnuti trče uokolo tražeći ženku ,tj. posljednju priliku za parenjem.

Biolozi su dugo smatrali da je razlog izgledu takvih raspadnutih mužjaka natjecanje za ženkama odnosno borbe mužjaka. Danas se zna da to nije slučaj jer bilo kakav oblik agresije između mužjaka uopće nije zabilježen i njihovo je ponašanje iznenađujuće prijateljsko. Znanstvenici još uvijek nisu sigurni koji je razlog ovakvog suicidalno razmnožavanja kod insektivornih tobolčara. Smatra se da bi ključni faktor u evoluciji suicidalnog razmnožavanja mogao bit povezan sa sezonskom dostupnošću hrane. No, mnogo toga je još upitno jer se ovaj oblik razmnožavanja razvio više puta tijekom evolucije kod insektivornih tobolčara, ali niti kod jednih drugih sisavaca.

Ostale članke autorice možete pronaći na ovom linku.

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?