| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 08.07.2014 10:07:00

Čimpanza (foto: Wikimedia Commons)Čimpanze su pravi oponašatelji (eng. copycat), i u tom procesu stvaraju tradicije, odnosno običaje osobite za specifičnu grupu primata. Međunarodna grupa znanstvenika predvođena Edwinom van Leeuwenom s Instituta Max Planck za psiholingvistiku analizirala je 740 sati video zapisa kako bi pokušali razumjeti kako se trend vješanja vlati trave za uho proširio među ovim čimpanzama.


Van Leeuwen je 2010. godine primijetio kako čimpanza Julie iz utočišta Chimpunshi Wildlife Orphanage Trust u Zambiji često iz nepoznatog razloga vješa čvrstu slamnatu vlat trave u jedno ili oba uha (fotografija ispod). Vlat bi ostajala visjeti čak i u razdobljima kada se Julie odmarala, igrala ili timarila. Prilikom sljedećeg posjeta utočištu, van Leeuwen je primjetio da su ostale čimpanze u grupi počele raditi isto.

Potaknuti zanimanjem je li se navedeno ponašanje proširilo u grupi promatranjem i učenjem putem takozvanog društvenog učenja (eng. social learning), znanstvenici su uz pomoć Zambijaca pratili, sakupili te analizirali 740 sati video materijala sakupljenih tijekom godine dana na 94 čimpanze. Ove čimpanze živjele su u četirima različitim grupama u utočištu. Samo dvije grupe od četiri mogle su vidjeti jedna drugu, a samo jedna od četiri grupe (Julijina grupa) pokazivala je ovo neobično  ''vlat-u-uhu'' ponašanje. Štoviše, osam od dvanaest čimpanzi u Julijinoj grupi su to činili redovito. Prvi koji je ponašanje iskopirao bio je Julijin sin, a slijedili su ga Kathy, Miracle i Val s kojima je Julia bila u čestom kontaktu. U pravilu je uvijek barem dvoje čimpanzi istovremeno stavljalo vlat trave u uši. Čak i kad je Julia uginula, Kathy i Val su nastavili s ovim ''kićenjem''.

Julie i vlat-u-uhu (foto: Edwin van Leeuwen)

Obzirom da je ovo ponašanje primjećeno i kod jedne čimpanze u drugoj grupi, ali u toj grupi nije prošireno, znanstvenici smatraju da nije adaptivno, odnosno, da se odgovor ne krije u ekološkim faktorima koji su djelovali na ovu populaciju. Čini se da je Julie s vlati trave u uhu bila jednostavno zanimljiva drugim čimpanzama te da su stoga više obraćale pažnju na nju i tokom vremena shvatili kako oponašati njen izgled.

Majmun radi što majmun vidi

Analiza je pokazala da ovo ponašanje nije nasumično, nego da su čimpanze spontano počele kopirati ovo ponašanje od drugih članova grupe. Čimpanze imaju sklonost učiti jedna od druge, ili kolokvijalno: ''majmun radi što majmun vidi'' (eng. monkey see, monkey do). Van Leeuwen je napomenuo da će one životinje koje nađu neko ponašanje koje ih zadovoljava ili koje je relevantno u njihovom svakodnevnom životu nastaviti s tim ponašanjem, čak i ako životinja od koje su naučili to ponašanje nije više među njima.

 

Izvori:

Van Leeuwen, E. J. C.; Cronin, K.A.; Haun, D. B. M (2014): A group-specific arbitrary tradition in chimpanzees (Pan troglodytes). Animal Cognition doi:10.1007/s10071-014-0766-8.
Daily Mail, Guardianlv.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?