U novom istraživanju objavljenom u časopisu PLOS ONE, znanstvenici navode kako je procjena stanja populacije polarnih medvjeda temeljena na satelitskim snimkama slična procjeni temeljenoj na snimkama iz zraka. Ovo je važan korak prema boljem praćenju stanja ugroženih vrsta na zabačenim područjima kao što je Arktik.

Klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju biljnom i životinjskom svijetu na područjima kao što je Arktik. Zbog toga znanstvenici pokušavaju razviti učinkovite i djelotvorne tehnike za praćenje arktičkih populacija budući da su suočeni s velikim izazovima kod ovakvih istraživanja. Naime, Arktik je veoma zabačeno područje na Zemlji zbog čega je pristup tom području u svrhu istraživanja logistički veoma izazovan.

U ovom istraživanju znanstvenici su pregledavali satelitske fotografije visoke rezolucije kako bi pratili distribuciju i učestalost polarnih medvjeda na malenom otoku na sjeveru Kanade kako bi razvili alat za praćenje tih populacija medvjeda do kojih je teško doći. Točnije, autori su pregledali satelitske snimke otoka na kojem se nalazi gusta populacija medvjeda, tijekom ljeta kada nema leda te su ih uspoređivali sa zračnim forografijama i opažanjima s tla koja su sakupljena tijekom različitih perioda u godini.

Znanstvenici su na temelju satelitskih snimki procijenili da se na otoku nalazi oko 90 jedinki polarnih medvjeda što je veoma slično procjeni od 100 jedinki medvjeda koja je napravljena uz pomoć snimki iz zraka nekoliko dana ranije. Ovi rezultati pokazuju da se satelitske snimke mogu koristiti kao dobar alat za praćenje populacija polarnih medvjeda na kopnu, a potencijalno bi se mogle koristiti i za druge vrste koje žive u tom zabačenom području. Također, znanstvenici ističu kako bi se dodatnim istraživanjima mogao utvrditi i puno veći potencijal ove tehnologije.

Izvor: (e) Science News