Kako se oceani zagrijavaju, tako se tropske vrste riba šire na sve veća područja. Taj proces predstavlja veliku prijetnju umjerenim područjima koja one počinju nastanjivati budući da počinju previše iskorištavati kelp i livade morskih cvjetnica, navodi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B. Šteta koja nastaje zbog tropskih vrsta najbolje je vidljiva u južnim japanskim vodama te na istočnom Mediteranu gdje je došlo do dramatičnog smanjenja kelpa.

Osim ovih područja, postoji sve više dokaza kako tropske ribe koje se polako šire prema polovima čine sve više štete u ekosustavima u Australiji i SAD-u. Znanstvenici objašnjavaju kako je tropikalizacija umjerenih morskih područja nov fenomen od globanog značaja do kojeg je došlo zbog klimatskih promjena. Naime, povećan broj riba koje se hrane biljkama i algama može značajno izmijeniti ekosustav te dovesti do ogoljenja mnogih područja što u konačnici utječe na bioraznolikost tog područja sa značajnim utjecajem na lokalnu ekonomiju i menađment.

Globalna prijetnja

Zagrijavanjem oceana i klimatskim promjenama dolazi do razvoja tzv. hotspot mjesta (vruće točke) u regijama gdje morske struje donose toplu tropsku vodu. Primjerice, pojačan tok Istočnoaustralske morske struje dovodi do zagrijavanja voda na jugoistočnom dijelu kontinenta za dva do tri puta u odnosu na globalni prosjek. Upravo zbog toga su tropske vrste riba sada česte u Sydneyskoj luci tijekom ljetnih mjeseci. Isto se događa i u Japanu, na istočnoj obali SAD-a, sjeveru Brazila i jugoistočnoj Africi gdje obalne strudje također donose tropsku toplu morsku vodu.

>>> Vodene invazivne vrste bi mogle postati ozbiljan problem

>>> Broj invazivnih vrsta sve je veći

''U tropskim regijama postoji velika raznolikost riba koje se hrane biljkama i algama te tamo one imaju ključnu ulogu u čišćenju koraljnih grebena od različitih algi koje bi ih inače prerasle. Međutim, kada te iste vrste dođu u umjerena područja, predstavljaju značajnu prijetnju staništima kao što su kelpovi. Naime, previše se hrane algama i te alge se od toga jednostavno ne stignu oporaviti'', objašnjava dr. Adriana Verges, australska znanstvenica i prva autorica ovog rada. Rad je obuhvatio nekoliko ugroženih područja:

Južni Japan

Više od 40% kelpa i ostalih algi je nestalo od 1990. godine u Japanu, a taj fenomen je tamo poznat pod nazivom isoyake. Čini se da su glavne odgovorne vrste morski kunići (Siganus sp., ispod desno) i ribe papigače (Scarus sp., ispod lijevo). Iako su ove ribe u japanskim vodama prisutne već neko vrijeme, posljednjih godina puno više utječu na lokalne ekosustave budući da su se i zimske temperature oceana povećale. Također, u cijeloj priči su profitirali koralji koji sada dominiraju u većini ekosustava na mnogim lokacijama, ali su te promjene dovele do kolapsa među lokalnim ribarima koji su sakupljali mekušce puzlatke.

Istočni Mediteran

Tropske ribe su ušle u istočni Mediteran iz Crvenog mora nakon što je prokopan Sueski kanal. U posljednjih 10 godina povećao se broj riba morskih kunića što je dovelo do uništenja algi na području od nekoliko stotina kilometara. Naravno, smanjila se i lokalna bioraznolikost za 40%. Kako se Mediteran zagrijava, morski kunići šire svoj areal prema zapadu i predstavljaju pravu prijetnju plitkim ekosustavima na svom putu.

Sjedinjene Američke Države

U Meksičkom zaljevu se broj riba papigača povećao za 20 puta. To je veoma opasno za lokalne ekosustave budući da papigače pet puta brže konzumiraju morske alge u odnosu na lokalne ribe koje se također hrane algama. Osim toga, porastao je i broj golemih želvi i lamantina koji su također biljojedi.

Australija

Na zapadu Australije se pojavljuje sve više dokaza kako povećan broj tropskih riba sprječava oporavak šuma kelpova koji su bili oštećeni prilikom snažnog toplinskog vala 2011. godine. Osim toga, kelp je na istoku Australije u proteklih 5 godina u potpunosti nestao na brojnim lokacijama, a dr. Verges smatra da su za to odgovorne upravo tropske vrste riba.

Izvor: (e) Science News