| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 10.07.2014 14:07:08

Tropske ribe na koraljnom grebenu (foto: Wikimedia Commons)Kako se oceani zagrijavaju, tako se tropske vrste riba šire na sve veća područja. Taj proces predstavlja veliku prijetnju umjerenim područjima koja one počinju nastanjivati budući da počinju previše iskorištavati kelp i livade morskih cvjetnica, navodi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B. Šteta koja nastaje zbog tropskih vrsta najbolje je vidljiva u južnim japanskim vodama te na istočnom Mediteranu gdje je došlo do dramatičnog smanjenja kelpa.


Osim ovih područja, postoji sve više dokaza kako tropske ribe koje se polako šire prema polovima čine sve više štete u ekosustavima u Australiji i SAD-u. Znanstvenici objašnjavaju kako je tropikalizacija umjerenih morskih područja nov fenomen od globanog značaja do kojeg je došlo zbog klimatskih promjena. Naime, povećan broj riba koje se hrane biljkama i algama može značajno izmijeniti ekosustav te dovesti do ogoljenja mnogih područja što u konačnici utječe na bioraznolikost tog područja sa značajnim utjecajem na lokalnu ekonomiju i menađment.

Globalna prijetnja

Zagrijavanjem oceana i klimatskim promjenama dolazi do razvoja tzv. hotspot mjesta (vruće točke) u regijama gdje morske struje donose toplu tropsku vodu. Primjerice, pojačan tok Istočnoaustralske morske struje dovodi do zagrijavanja voda na jugoistočnom dijelu kontinenta za dva do tri puta u odnosu na globalni prosjek. Upravo zbog toga su tropske vrste riba sada česte u Sydneyskoj luci tijekom ljetnihŠuma kelpa (foto: Wikimedia Commons) mjeseci. Isto se događa i u Japanu, na istočnoj obali SAD-a, sjeveru Brazila i jugoistočnoj Africi gdje obalne strudje također donose tropsku toplu morsku vodu.

>>> Vodene invazivne vrste bi mogle postati ozbiljan problem

>>> Broj invazivnih vrsta sve je veći

''U tropskim regijama postoji velika raznolikost riba koje se hrane biljkama i algama te tamo one imaju ključnu ulogu u čišćenju koraljnih grebena od različitih algi koje bi ih inače prerasle. Međutim, kada te iste vrste dođu u umjerena područja, predstavljaju značajnu prijetnju staništima kao što su kelpovi. Naime, previše se hrane algama i te alge se od toga jednostavno ne stignu oporaviti'', objašnjava dr. Adriana Verges, australska znanstvenica i prva autorica ovog rada. Rad je obuhvatio nekoliko ugroženih područja:

Južni Japan

Više od 40% kelpa i ostalih algi je nestalo od 1990. godine u Japanu, a taj fenomen je tamo poznat pod nazivom isoyake. Čini se da su glavne odgovorne vrste morski kunići (Siganus sp., ispod desno) i ribe papigače (Scarus sp., ispod lijevo). Iako su ove ribe u japanskim vodama prisutne već neko vrijeme, posljednjih godina puno više utječu na lokalne ekosustave budući da su se i zimske temperature oceana povećale. Također, u cijeloj priči su profitirali koralji koji sada dominiraju u većini ekosustava na mnogim lokacijama, ali su te promjene dovele do kolapsa među lokalnim ribarima koji su sakupljali mekušce puzlatke.

Scarus niger (foto: Wikimedia Commons)Siganus javus (foto: Wikimedia Commons)

Istočni Mediteran

Tropske ribe su ušle u istočni Mediteran iz Crvenog mora nakon što je prokopan Sueski kanal. U posljednjih 10 godina povećao se broj riba morskih kunića što je dovelo do uništenja algi na području od nekoliko stotina kilometara. Naravno, smanjila se i lokalna bioraznolikost za 40%. Kako se Mediteran zagrijava, morski kunići šire svoj areal prema zapadu i predstavljaju pravu prijetnju plitkim ekosustavima na svom putu.

Sjedinjene Američke Države

U Meksičkom zaljevu se broj riba papigača povećao za 20 puta. To je veoma opasno za lokalne ekosustave budući da papigače pet puta brže konzumiraju morske alge u odnosu na lokalne ribe koje se također hrane algama. Osim toga, porastao je i broj golemih želvi i lamantina koji su također biljojedi.

Lamantin, Trichechus manatus (foto: Wikimedia Commons)

Australija

Na zapadu Australije se pojavljuje sve više dokaza kako povećan broj tropskih riba sprječava oporavak šuma kelpova koji su bili oštećeni prilikom snažnog toplinskog vala 2011. godine. Osim toga, kelp je na istoku Australije u proteklih 5 godina u potpunosti nestao na brojnim lokacijama, a dr. Verges smatra da su za to odgovorne upravo tropske vrste riba.

 

Izvor: (e) Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?