| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 11.07.2014 12:07:01

Vino (foto: Wikimedia Commons)Smanjivanje konzumacije alkoholnih pića, čak i kod osoba koje umjereno piju alkohol, može dovesti do poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja, smanjiti rizik za razvoj bolesti srca, utjecati na smanjenje indeksa tjelesne mase (BMI) i krvnog tlaka, navodi se u novom istraživanju objavljenom u časopisu The BMJ. Ovi rezultati dovode u pitanje prijašnja istraživanja koja su pokazivala kako umjereno redovno konzumiranje alkohola (17,7 - 23,6 ml tekućine/danu) može imati pozitivan utjecaj na kardiovaskularno zdravlje.


U novom istraživanju znanstvenici su analizirali rezultate 50 različitih studija koje su povezivale navike konzumiranja alkohola s kardiovaskularnim zdravljem više od 260 000 ljudi. Pokazalo se kako ljudi koji nose jedan određeni gen obično s vremenom manje konzumiraju alkohol te u prosjeku imaju puno bolje kardiovaskularno zdravlje. Točnije, pojedinci koji na tjednoj bazi konzumiraju 17% manje alkohola imaju 10 % manji rizik za razvoj bolesti srca te imaju niži krvni tlak i indeks tjelesne mase.

''Ovi novi rezultati su od kritične važnosti za naše razumijevanje kako alkohol utječe na bolesti srca. Suprotno od prijašnjih istraživanja, sada se čini kako bilo kakva izloženost alkoholu ima negativan utjecaj na zdravlje srca'', objašnjava dr. MichaelPivo (foto: Wikimedia Commons) Holmes, jedan od autora istraživanja te nastavlja: ''Već neko su vrijeme istraživanja pokazivala kako je samo teško opijanje štetno za kardiovaskularno zdravlje, a da samo umjerena konzumacija alkohola može biti korisna. Takve informacije su navele neke ljude da umjereno piju alkohol upravo zbog uvjerenja da će im to smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, sada vidimo da smanjena konzumacija alkohola, čak i kod osoba koje ga umjereno konzumiraju, može dovesti do poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja.''

>>>Jedna epizoda pijančevanja može ugroziti zdravlje adolescenata

Znanstvenici su rezultate dobili analizom kardiovaskularnog zdravlja pojedinaca koji nose varijantu alkohol dehidrogenaza 1B gena za koju je poznato da pomaže u bržoj razgradnji alkohola u tijelu. Ova brza razgradnja dovodi do neugodnih simptoma koju uključuju mučninu i crvenilo lica te se pokazalo kako zbog takvih simptoma takve osobe s vremenom manje konzumiraju alkohol. Budući da su koristili ovaj genetički marker kao indikator smanjene konzumacije alkohola, znanstvenici su uspjeli utvrditi vezu između ovih ljudi i poboljšanog kardiovaskularnog zdravlja.

U provedbi ovog istraživanja sudjelovalo je 155 istraživača iz Velike Britanije, Europe, Sjeverne Amerike i Australije.

 

Izvor: (e) Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?