| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 13.07.2014 19:07:16

Orangutani (foto: Wikimedia Commons)Biljno ulje koje ljudi danas toliko koriste ozbiljno ugrožava čovjekolike majmune, a situacija postaje sve gora, navodi se u novoj analizi objavljenoj u časopisu Current Biology. Sve veća potražnja za biljnim uljem već je dovela do pretvaranja jugoistočnih azijskih šuma u plantaže palmi od kojih se proizvodi palmino ulje. Ovakav trend posebno ugrožava orangutane, a znanstvenici smatraju da ukoliko se ubrzo ne postave neke smjernice ove velike plantaže će se proširiti i u Afriku te će i tamo postati ozbiljna prijetnja čovjekolikim majmunima.


''Prvi korak jest upoznati javnost s ovim problemom te ga staviti na dnevni red kompanija koje su aktivne u Africi kao i na dnevni red država u Africi i izvan nje'', objašnjava Serge Wich sa Sveučilišta u Liverpoolu te nastavlja: ''Podizanje svijesti je ključno budući da kupci mogu utjecati na tržište kroz svoje potrošačke navike.''

Ugrožena staništa

Koncesije za proizvodnju palminog ulja koje su već izdane kompanijama u Africi imaju preklapanje od gotovo 60% s područjem rasprostranjenosti čovjekolikih majmuna, navodi se u analizi. Od područja koja su pogodna za uzgajanje palmi u Africi, njih čak 42% se preklapa sa staništima čovjekolikih majmuna.

>>>Zašto orangutani silaze s drveća?

Palmino ulje se može pronaći u velikom broju različitih proizvoda, od kokica i slatkiša do sapuna i kozmetike zbog čega je uzgoj ovog tropskog drveća veoma unosan posao. Analiza objavljena u ovom radu pokazuje kako razvoj industrije palminog ulja predstavlja značajnu prijetnju majmunima diljem Afrike. Ipak, problem bi mogao postati posebno ozbiljan u nekim afričkim državama kao što su Gabon, Kongo i DR Kongo koje su jedini dom miroljubivim bonobo majmunima. Naime, u svakoj od ovih država se gotovo 80% površine pogodne za uzgajanje palmi preklapa sa staništima majmuna.

 

Deforestacija na Borneu (foto: Wikimedia Commons)

Ova satelitska snimka prikazuje deforestaciju na Borneu kako bi se uspostavila plantaža palmi.

 

Zbog svega toga znanstvenici smatraju kako je potrebno hitno reagirati i razviti smjernice za uzgajanje palmi u Africi kako bi se smanjili negativni utjecaji na čovjekolike majmune i ostale vrste. Osim toga, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdila korist od pretvaranja zemlje u velike plantaže.

GreenPalm

Također, znanstvenici pozivaju kupce da kupuju palmino ulje koje se proizvodi na održiv način i ima oznaku GreenPalm. Ukoliko kupe proizvod koji nema takvu oznaku, trebali bi kontaktirati proizvođača i pitati ih zašto još uvijek ne koriste palmino ulje proizvedeno na održiv način. Jedino tako će se nešto moći promijeniti.

 

Izvor: (e) Science News

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?