| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 07.09.2014 23:09:59

Bakteriofagi napadaju bakterijsku stanicu (foto:  AJ Cann / Flickr)Biolozi sa Sveučilišta iz San Diega otkrili su virus koji bi mogao igrati važnu ulogu kod pretilosti i dijabetesa. Prema istraživanju, više od polovice svjetskog stanovništva domaćin je ovom novotkrivenom virusu nazvanom crAssphage. Virus cilja jednu od najčešćih vrsta želučanih bakterija koju se povezuje s pretilošću, dijabetesom te drugim želučanim bolestima. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.


Profesor bioinformatike Robert A. Edwards i njegovi suradnici koristili su rezultate prijašnjih istraživanja želučanih virusa kako bi tražili nove viruse. Pregledali su uzorke fekalija 12 pojedinaca te u svakom uzorku pronašli istu virusnu DNA koja ne odgovara niti jednom poznatom virusu. Nakon toga su potražili nađeni virus u bazi podataka Projekta ljudskog mikrobioma (Human Microbiome Project (HMP)) Nacionalnog Zdravstvenog Instituta te bazi podataka Nacionalnog Laboratorija Argonne i pronašli ga u velikim količinama u uzorcima stolice.

Kako bi dokazali da virusna DNA pronađena u bazama podataka postoji i u prirodi, virolog Sveučilišta iz San Diega John Mokili koristio je tehniku umnažanja DNA za pronalaženje virusa u prvim uzorcima baze podataka Nacionalnog Zdravstvenog Instituta. Tehnika je potvrdila postojanje novog virusa u polovici uzoraka. Edwards kaže kako nije neobično naći novi virus već ga naći u tolikom broju uzoraka.

Velika raširenost ukazuje i na starost virusa. Prema Edwardsu, virus bi mogao biti star koliko i ljudi, a pronašli su ga u svakoj populaciji u kojoj su tražili. Naziv virusa dolazi od računalnog programa kojim  su ga otkrili (crAss (cross-assembly)). Neki od proteina u novom virusu slični su onima iz dobro poznatih virusa, što je omogućilo njegovim otkrivačima da ga smjeste u bakteriofage, viruse koji se razmnožavaju unutar bakterija, a novim bionformatičkim tehnikama (koje nisu precizirane u članku) predvidjeli su da će napadati koljeno Bacteroidetes.

Budućnost i primjena istraživanja

Idući korak u istraživanju bit će uloga virusa crAssphage u vezi navedenih bakterija i pretilosti koja je također neistražena. Još se ne zna kako se virus prenosi. Nije nađen u uzorcima stolice novorođenčadi, što znači da se vjerojatno ne prenosi s majke na dijete. Izolacija je zasada neuspješna, a znanstvenici se nadaju kako će nakon nje saznati više o njegovoj ulozi u pretilosti te želučanim bolestima kao što je dijabetes. U daljnjoj budućnosti Edwards vidi i mogućnost lijeka na bazi ovog virusa, i to za svakog posebno. Izolirao bi se virus te koristio za liječenje osobe iz koje je izoliran.

Ovo istraživanje je tek na svom početku, no rezultati bi mogli biti vrlo vrijedni i otkriti nova rješenja za raširene zdravstvene probleme.

 

Izvor: Eurekalert

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?