| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Miletić

Datum objave: 08.09.2014 22:09:59

Rainbow Warrior (foto: Tomislav Imprić / Greenpeace)U sklopu Jadranske turneje, od 15. do 23. srpnja ove godine, Hrvatsku je posjetio Greenpeaceov jedrenjak Rainbow Warrior III. Uz još dvadesetak volontera, i ja sam dobila priliku sudjelovati, i to u svom gradu - Splitu. Ovim putem bih vam željela pojasniti razloge posjete ovog broda te koje su prednosti korištenja solarne energije, zašto Plomin C nije pravo rješenje za Hrvatsku i na kraju, zašto je dobro biti Greenpeaceov volonter.


„Kad Zemlja oboli, životinje će početi nestajati. Kad se to dogodi, doći će Dugini Ratnici i spasiti ih."

(indijanski poglavica Seattle)

Rainbow Warrior III treći je brod istog imena u Greenpeace floti. Ime potječe iz legendi američkih domorodaca koje govore o „bolesti" Zemlje pa Dugin Ratnik ustaje da je obrani. Nasljednik je broda kojeg je 1985. godine minirala i potopila francuska tajna služba, kako bi ga spriječila da sudjeluje u kampanji protiv nuklearnih pokusa na Pacifiku. U eksploziji je poginuo Fernando Pereira, Greenpeaceov fotograf.

Rainbow Warrior III je prvi brod koji je dizajniran i sagrađen po narudžbi za Greenpeace. Ekološka osjetljivost je pritom bila jedna od vodećih načela. Trup je dužine 58 metara, a dizajniran je za postizanje visoke energetske učinkovitosti. Kuhalo za kavu (foto: Ana Miletić)Brod plovi prvenstveno koristeći vjetar te je oblik jarbola i jedara optimiziran za dobro jedrenje (max brzina cca 13 čvorova). Ima električni pogonski sustav (7 čvorova samo 300 kW) i najviše ekološke standarde svih motora. Pročišćavaju se ispušni plinovi, smanjena je emisija dušičnih oksida i čestica, biološki se obrađuju otpadne vode i "sive vode". Misija broda je borba protiv klimatskih promjena, promoviranje obnovljivih izvora energije i održivog razvoja. Rainbow Warrior je u Jadranu poslužio kao spona između investitora, stručnjaka, lokalnih vlasti i nevladinih organizacija s ciljem provedbe praktičnih rješenja za problem klimatskih promjena.

Hrvatska ima ogroman potencijal, samo ga treba iskoristiti na pravi način. Sunca i vjetra ima na pretek (pogotovo u Dalmaciji) pa je fokus ove posjete bio na primjeni solarne energije i energije vjetra. U sklopu solarne radionice građani su mogli vidjeti kako funkcionira kuhanje na solarnu energiju (da, mogli ste popiti kavu iz solarnog kuhala! (fotografija desno)) te solarne stvarčice poput radia, cd playera, igrački, fontane i ostalog. Iako je Hrvatska jedna od najsunčanijih zemalja u Europi, još uvijek je na samom začelju u korištenju sunčeve energije. Tako susjedna Slovenija iskorištava 10 puta više solarne energije od nas, iako prosječno ima manje sunčanih dana.

Pravo vrijeme je da sunčana Hrvatska postane i solarna Hrvatska!

Kućanstva sa solarnim sustavima mogu smanjiti ili potpuno eliminirati račune za struju i grijanje. Instalirajući solarni sustav povezan na mrežu povećavate energetsku neovisnost i vrijednost svoje nekretnine, dok u isto vrijeme smanjujete negativan utjecaj na okoliš. Jednom postavljen solarni sustav nastavlja proizvoditi struju oko 40 godina. Postoje dvije vrste solarnih sustava: fotonaponski (električni) i toplinski (za grijanje vode). Oni pretvaraju sunčevu energiju u onu koju lako možemo koristiti u kućanstvu.

Također, pažnja je bila usmjerena na aktualnu temu planirane izgradnje termoelektrane na ugljen, Plomin C. Izgaranje ugljena, posebno u termoelektranama, ima golem udio u emisijama CO2, uz ostale štetne tvari koje takve elektrane emitiraju, poput sumporovog dioksida, dušikovih oksida, teških metala i drugih kemijskih spojeva. Izgradnja novih termoelektrana na ugljen prepreka je široj primjeni obnovljivih izvora energije, kao što su energija sunca i vjetra, za koje Hrvatska ima sjajne potencijale.

Ugljen je prljav posao

Greenpeace smatra da je jedina održiva energetska budućnost u korištenju obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti, jer oni s jedne strane ne predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i okoliš, a s druge pokreću gospodarstvo i generiraju nova radna mjesta, ujedno povećavajući neovisnost o uvozu energenata. Sunce ne šalje račune (foto: Ana Miletić)Energetski stručnjaci su nedavno izračunali da se za cijenu izgradnje Plomina C može izgraditi 800 MW vjetroelektrana ili 800 MW solarnih fotonaponskih sustava ili postaviti 3 milijuna m­2 solarnih kolektora za grijanje tople vode. Sve te ekološki prihvatljive alternative otvorile bi 6-20 puta više novih radnih mjesta od planirane termoelektrane na uvozni ugljen. Kako bi ukazali na taj problem, aktivisti Greenpeacea su u Plominskom zaljevu postavili 30-metarski transparent s porukom „Ugljen je prljav posao". Solarna energija je neiscrpna, čista i štedljiva. Ove tehnologije povećavaju zaposlenost, razvijaju lokalnu ekonomiju i smanjuju ovisnost o uvoznoj energiji. Greenpeace se u Hrvatskoj zalaže da solarna energija postane dostupna svima jer Sunce ne šalje račune.

Na kraju, jako sam sretna što sam volonterski sudjelovala u Jadranskoj turneji Rainbow Warriora III. Upoznala sam nove ljude različitih profila i zanimanja, ali s istom vizijom u borbi i širenju svijesti o zaštiti okoliša, naučila nešto od onih koji znaju više, a nešto i naučila one koji znaju manje od mene... I ponijela kući lijepe uspomene. Ostaje samo nadati se budućim druženjima i uspješnim akcijama!

 

Izvori: Greenpeace, Index.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?