| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 15.09.2014 23:09:41

Bakterije nađene u uzorcima tla na lokaciji Peak District (foto: Sveučilište  u Manchesteru) Bakterije koje proždiru otpad nisu velika novost, no one koje jedu radioaktivni otpad možda su upravo otkrivene. Prvi put su, naime, pronađene bakterije koje mogu preživjeti uvjete slične onima kakvi prevladavaju na mjestima odlaganja radioaktivnog otpada. Otkriće je objavljeno u časopisu Multidisciplinary Journal of Microbial Ecology.


Vrlo velike količine nuklearnog otpada danas se u svijetu zakapaju. Najveća količina ovog otpada (364 000 m3) oblaže se betonom prije odlaganja duboko pod zemlju. Kada podzemne vode dođu do otpada, reagiraju sa cementom i postaju lužnate. Ta promjena pokreće novi niz kemijskih reakcija i potiče raspad raznih tvari na bazi celuloze prisutnih u ovakvom otpadu.

Jedan od spojeva povezanih s reakcijama cementa i vode, izosaharinska kiselina, potencijalni je problem jer može reagirati s brojnim radionuklidima (nestabilnim, toksičnim elementima koji nastaju tijekom proizvodnje nuklearne energije i radioaktivni su sastojak nuklearnog otpada). Ako se izosaharinska kiselina poveže s radionuklidima kao što je uranij, radionuklidi će postati topljiviji i prije će isteći iz spremnika te doći bliže površini gdje bi mogli ući u pitku vodu ili hranidbeni lanac. No, novo istraživanje pokazuje da bi mikroorganizmi mogli spriječiti ovu mogućnost.

Pregledavanjem uzoraka vrlo lužnatog tla s industrijskog područja u Peak Districtu u Engleskoj koje nije radioaktivno, ali je zagađeno lužnatim otpadom tvornice vapna, otkrivene su bakterije kojima pogoduju krajnji uvjeti kakvi se mogu naći u radioaktivnom otpadu obloženom cementom. Ne samo što su se odlično prilagodile životu u takvim uvjetima već mogu koristiti izosaharinsku kiselinu kao izvor hrane i energije u okruženju sličnom onom na odlagalištima radioaktivnog otpada. Primjerice, kad nema kisika ove bakterije mogu početi disati pomoću kemikalija u vodi, kao što su nitrati ili željezo.

Znanstvenici u Manchesteru istražuju ove procese koji omogućuju život u tako ekstremnim uvjetima, kao i stabilizirajući učinak ovih bakterija na radioaktivni otpad. Krajnji cilj istraživanja je bolje razumijevanje sigurnog podzemnog odlaganja radioaktivnog otpada kroz proučavanje neobične prehrane bakterija kojima dobro sjeda opasni otpad.

Pretpostavlja se da su se prilagodile teškom okruženju u samo nekoliko desetljeća te je vrlo izgledno kako bi se slične bakterije prilično brzo prilagodile nuklearnom otpadu s cementom. Idući korak je istraživanje utjecaja bakterija na radioaktivne tvari. Očekuje se da će ih zadržati pod zemljom svojom prehranom te sposobnošću prirodne razgradnje izosaharinske kiseline.

Svaka pomoć u borbi protiv zagađenja te u zbrinjavanju otpada (pogotovo opasnog) je više nego dobrodošla pa ćemo navijati za ove bakterije. I nadati se kako neće, uslijed nuklearne prehrane, postati sasvim novi problem.

 

Izvor: Manchester.ac.uk 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?