| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 22.09.2014 23:09:00

Plavetni kit (foto:  Oregon State University / Flickr)Plavetni kitovi su najveće životinje na Zemlji, no to, čini se, ponekad i nije neka prednost. Zbog izlova gotovo su istrijebljeni, a niti nakon zabrane lova iz 1966. godine, broj im se ne povećava onako kako su znanstvenici predvidjeli. U čemu je problem?


Istraživači smatraju da su pronašli jedan od razloga sporog oporavka vrste. Brodske linije blizu obala Kalifornije presijecaju putove koje koriste kitovi. Znam što mislite: kako je moguće da u takvom prostranstvu može biti gužva? Pogledajmo jesu li istraživači odgovorili na to pitanje. Označili su 117 jedinki plavetnog kita na području uz obalu Kalifornije u razdoblju od 1993. do 2008. Pratili su njihov put uz i niz obalu, a posebnu su pozornost posvetili putu kroz američku ekskluzivnu gospodarsku zonu koja se proteže do 200 nautičkih milja od američke obale.

Plavetni kitovi ljeto provode blizu središnje i zapadne Kalifornije jer u to doba godine hladna voda puna hranjivih tvari izlazi na površinu. U takvoj se vodi hrani i razmnožava plankton, inače glavna hrana ovim kitovima. Krajem ljeta, plankton se seli prema sjeveru, a kitovi slijede. Tijekom tog puta na sjever susreću brojne brodove, kada su ujedno izloženi ili povećanoj buci ili sudaru.

Potpuno ukidanje plovidbe u tom području nije moguće. Prije desetak godina jedna je linija preusmjerena kako bi izbjegavala put arktičkih kitova, što je pomoglo obnavljanju te vrste. No, kod Kalifornije je situacija malo složenija jer ima još vrsta kitova i izbjegavanje jedne vrste vjerojatno bi dovelo do sudaranja s drugom.

Plavetni kit (foto: Wikimedia Commons)

Istraživači su predložili dvije moguće nove rute za brodove. Prva se odnosi na područje blizu Sante Barbare, gdje bi se ruta pomaknula prema jugu i tako smanjila rizik od sudara s plavetnim kitovima. Na sjeveru, brodovi koji idu u luku u San Franciscu mogli bi se također preusmjeriti ili čak prestati ploviti u razdoblju od kolovoza do studenog.

Istraživači rade na najboljim mogućim rutama za brodove u odnosu na položaj kitova i nadaju se tako smanjiti broj susreta, a samim time pripomoći povećanju broja jedinki. Kažu ljudi: ploviti se mora, ali isto moraju i kitovi pa se nadamo da će znanstvenici ubrzo pronaći prave plovne puteve i smanjiti gužvu u oceanu.

 

Izvor: Sciencenews.org 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?