| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ana Miletić

Datum objave: 15.10.2014 22:10:59

Koraljni greben (foto: NOAA)Koraljni grebeni su najveće i najspektakularnije strukture biološkog podrijetla na Zemlji. Uz kišne šume, to su ujedno i najmnogovrsniji ekosustavi na planetu te ih često nazivaju „kišne šume oceana". Zauzimaju manje od 0.1 % svjetske površine oceana, ali pružaju dom mnogim morskim vrstama. Koraljni grebeni su krhki ekosustavi, dijelom jer su vrlo osjetljivi na temperaturu vode, a dijelom jer  su pod prijetnjom klimatskih promjena, kiselosti oceana, ribolova, urbanizacije, poljoprivrede i zagađenja vode.


Koralji (Anthozoa) su razred unutar koljena žarnjaka (Cnidaria). Za razliku od ostalih žarnjaka, koralji u svom razvoju nemaju stadij meduze. Isključivo su morske životinje, koje imaju samo oblik polipa. Ime dolazi od grčke riječi anthos, što znači cvijet i zoa, što znači životinja.

Koralji koji izgrađuju koraljne grebene obitavaju u toplim plitkim vodama, pa su vezani uz kontinentalne i otočne obale tropa i subtropa. Ne mogu dulje vrijeme izdržati temperaturu nižu od 18 °C, dok je optimalna temperatura 26 - 27 °C. Koralji, graditelji koraljnih grebena, ne uspijevaju na dubini većoj od 50 metara. Osim koraljnih grebena, oni stvaraju koraljne otoke i atole. Iako su osnovni graditelji koraljnih grebena i otoka kameni koralji, ipak i drugi organizmi imaju važnu ulogu u tom procesu (koraljne alge, alge inkrustrirane vapnom, foraminifere, mnoge kalcificirane alcionarije...). Pokraj tih koraljnih formacija nastanjuju se spužve, moruzgve, zvjezdače, raci, kolutićavci, trpovi, puževi, itd.

Koralji grebenotvorci sadrže (u gastrodermu) bezbroj algi zooksantela. Koralji zooksantelama omogućuju očuvani okoliš te ih opskrbljuju spojevima potrebnim za fotosintezu, dok zooksantele proizvode kisik, pomažu koraljima da uklone metaboličke otpatke i opskrbljuju ih organskim proizvodima fotosinteze. Zadruga izlučuje velike količine kisika pa voda iznad nje ima 2 do 4 puta više kisika nego okolna.

Najveći koraljni greben i najveća živuća cjelina na svijetu (oko 344 400 km2) je Veliki koraljni greben (eng. Great Barrier Reef) koji se nalazi u Australiji, a vidljiv je čak iz svemira. Od 1981. godine nalazi se na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji, a CNN ga je svrstao na popis sedam svjetskih čuda prirode. Ima veliku bioraznolikost, uključujući mnoge ugrožene i endemične vrste. Veliki koraljni greben svakako je jedan od najbolje povezanih ekosustava, ali ujedno je u njemu i ravnoteža najosjetljivija. Ako se samo jedan uvjet ovog staništa izloži pritisku, to može imati katastrofalne posljedice. Najvećoj opasnosti izlaže ga čovjek. Kopanje ptičjeg izmeta (guana) u prošlom stoljeću, prevelik izlov ribe, lov na kitove i bisere ostavili su traga. Nakon što je ovo područje proglašeno nacionalnim parkom, mnoge opasne aktivnosti su prekinute.

 

Australski Veliki koraljni greben

 

Poznatiji grebeni su još i Novokaledonijski koraljni greben, srednjoamerički grebenski sustav, Bahamski koraljni greben, Paulley Ridge i drugi.

Koraljni grebeni suočeni su s brojnim opasnostima i prijetnjama. Kako se ljudska populacija i pritisci na obale povećavaju, grebenski resursi se više iskorištavaju, a staništa se smanjuju. Trenutne procjene govore da je 10 % svih koraljnih grebena degradirano bez mogućnosti oporavka, dok ih je 30 % u kritičnom stanju. Stručnjaci predviđaju da 60 % svjetskih koraljnih grebena može u potpunosti odumrijeti do 2050. godine, ako se pritisci nastave dosadašnjim intenzitetom.

Većina znanstvenika vjeruje da je razgradnja grebena odgovor na prirodne i antropogene procese. Prirodne prijetnje obuhvaćaju velike, snažne valove (prate uragane i ciklone) koji mogu slomiti koraljne glave ili raspršiti fragmente. Također, grebeni su ovisni o specifičnim uvjetima okoliša. Većina zahtjeva određeni raspon temperature vode (23 - 29 °C) i određene razine saliniteta (32 - 42 ‰), čistu i bistru vodu, a razina svjetlosti mora biti dosljedna tijekom cijele godine. Zbog globalnih klimatskih promjena povisuje se temperatura vode, raste morska razina te uvjeti postaju neprikladni za rast koralja. Dugotrajne oseke također im mogu naštetiti jer su koralji izloženi ultraljubičastom zračenju pa može doći do izbacivanja simbiotskih zooksantela, tzv. „izbjeljivanje koralja". Koraljni grebeni su osjetljivi i na bolesti, koje su obično odgovor na biotičke (prisutnost bakterija, gljivica, protozoa, virusa) ili abiotičke stresove (fizičke i kemijske promjene). Konačno, tu je i opasnost od predatora (npr. zvjezdača Acanthaster planci).

Osim prirodnih, ljudske aktivnosti predstavljaju teške prijetnje koraljnim grebenima. Jedna od najznačajnijih prijetnji je zagađenje. Kada se ispuštaju onečišćujuće tvari, razina hranjivih tvari u vodi se može povećati. To može dovesti do nastanka tzv. eutrofičnog okoliša, koji potiče rast algi i drugih organizama, što može zagušiti koralje ili može doći do prostorne kompeticije. Sedimentacija zamućuje vodu, razina svjetlosti se smanjuje pa simbiotske zooksantele ne mogu vršiti fotosintezu. U mnogim područjima, koraljna staništa su izlovljena za rekreacijske ili komercijalne svrhe, nemarni ronioci često otkinu krhke dijelove koralja, grebenske ribe se love za hranu ili uzgoj u akvariju, ribolov s eksplozivom uništava velike dijelove grebena, ribarske mreže i sidra s brodova degradiraju koraljne kolonije, izljevi nafte nepovoljno utječu na razmnožavanje koralja, itd.

 

 

Izvori:

Byatt, A., Fothergill., A., Holmes, M. (2002): Plavi planet - priroda zemljinih mora i oceana. Izvori, Zagreb

Habdija I., Primc Habdija B., Radanović I., Špoljar M., Matoničkin-Kepčija R., Vujčić-Karlo S., Miliša M., Ostojić A., Sertić-Perić M. (2011): Protista - Protozoa i Metazoa - Invertebrata, Strukture i funkcija. Alfa, Zagreb

Habdija I., Primc Habdija B., Matoničkin I. (1999): Beskralješnjaci - biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb

NOAA ( The National Oceanic and Atmospheric Administration) http://coris.noaa.gov/

http://en.wikipedia.org/wiki/Coral_reef

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?