| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 27.01.2015 12:01:00

foto: freedigitalphotos.netUtječu li klima i geografija na jezik, zanimljivo je pitanje o kojem lingvisti već dugo raspravljaju, pri čemu jedan od izazova predstavlja otkrivanje čimbenika koji uzrokuju promjene u tonovima. Da bi se pronašla poveznica između klime i evolucije jezika, prvo se trebala otkriti povezanost između okoliša i vokalnih tonova koji su konzistentni u cijelom svijetu i prisutni u različitim jezicima.


 

 

 

U mnogim jezicima u svijetu koriste se ton ili naglasak da bi se dobio smisao pojedinih riječi. Lingvist Caleb Everett sa Sveučilišta Miami i njegovi suradnici otkrili su da će se jezici sa složenim tonovima (jezici koji koriste tri ili više tonova za zvukovni kontrast) puno više pojaviti u vlažnim krajevima svijeta, dok se jezici s jednostavnijim tonovima češće javljaju u suhim krajevima te ledenim područjima i pustinjama.

„Po mojoj procjeni, to malo mijenja naše razumijevanje razvoja jezika", rekao je Caleb Everett, izvanredni profesor pri Odsjeku za antropologiju Sveučilišta Miami, ujedno i voditelj ovog projekta. „To ne znači da su jezici potpuno određeni klimom, ali činjenica je da klima ipak može biti jedan od faktora koji pomaže pri oblikovanju jezika".

„U širem smislu, ovo nam ukazuje na još jedan nesvjesni put kojim su se ljudi prilagodili na vrlo različite i teške okolišne uvjete", rekao je Everett. „Također, mogle bi postojati neke zdravstvene prednosti od pojedinih zvučnih uzoraka u različitim krajevima, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se to utvrdilo na zadovoljavajući način".

Jedno od objašnjenja, podržano opsežnim eksperimentalnim podacima dobivenim u ovoj studiji, je da udisanje suhog zraka uzrokuje dehidraciju grkljanja te glasnicama smanjuje elastičnost. Kad usporedimo toplije i vlažne klime, vjerojatno je teže postići kompleksne tonove u sušnim krajevima (osobito u jako hladnim). U studiji se navodi da su rezultat toga devijacije u zvukovima, ukljućujući povećane vibracije i jasnoću zvukova.

Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Oni nam pružaju vrlo opsežne dokaze da su zvučni obrasci ljudskog jezika prilagodljivi te mogu biti pod utjecajem klime. Rezultati su podržani podacima dobivenim istraživanjima na više od polovice svjetskih jezika te na prethodnim opsežnim eksperimantalnim istraživanjima o svojstvima ljudskog grkljana koji utječe na tonalitet.

Znanstveni tim je istražio više od 3700 jezika i pronašao 629 jezika sa složenim tonovima. Većina njih se nalazi u tropskim krajevima, širom Afrike i jugoistočne Azije, ali i u nekim vlažnim područjima Sjeverne Amerike, Amazone i Nove Gvineje.

Izvor: Esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?