| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 04.03.2015 10:03:00

foto: flickr.comAktivnost Sunca je važan čimbenik u kontroli naše klime. Novo istraživanje pokazuje da utjecaj Sunca nije konstantan, odnosno da ima veći značaj kad na Zemlji vladaju hladniji vremenski uvjeti. Otkrijte nova saznanja u daljnjem tekstu.


 

 

 

Sva novija istraživanja jasno pokazuju da aktivnost Sunca (odnosno zračenje koje dolazi od Sunca) ima utjecaj na klimatske varijacije tijekom vremena. Jedna od novijih studija je objavljena u znanstvenom časopisu Geology u kojoj su znanstvenici sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj zajedno sa suradnicima pokazali blisku korelaciju sunčeve aktivnosti i površinske temperature mora tijekom ljetnog perioda u sjevernom Atlantiku. Ova korelacija dosad nije bila istražena, a istraživanje se odnosi na vremenski period od zadnjih 4000 godina.

Od kraja posljednjeg ledenog doba (prije 12 000 godina) na Zemlji je generalno vladala topla klima. Međutim, klima nije bila stabilna ni tijekom tog perioda već su temperature varirale, tako da je u posljednjih 4000 godina klima ipak malo hladnija u odnosu na ostatak perioda nakon posljednjeg ledenog doba, a uz to su i morske struje (u sjevernom Atlantiku) slabije nego u prethodnom periodu.

„Mi znamo da je Sunce vrlo važno za našu klimu, ali ipak taj utjecaj još uvijek nije u potpunosti jasan. Klimatske promjene su pod utjecajem sunčeve aktivnosti, ali sad znamo da taj utjecaj nije konstantan, bar nije u sjevernom Atlantiku tijekom hladnog perioda", kaže profesorica Marit-Solveig Seidenkrantz sa Sveučilišta Aarhus.

U ovoj studiji znanstvenici su proučavali temperature na površini mora tijekom ljeta u sjevernom djelu sjevernog Atlantika u posljednjih 9300 godina. Izravna mjerenja temperature su mogli pronaći samo za posljednjih 140 godina.

Međutim, uvidom u studije koje su proučavale naslage morskih algi i dijatomeja u podmorju sjevernog Atlantika bilo je moguće koristiti distribuciju tih organizama s ciljem rekonstruiranja fluktuacije temperature u površinskom sloju mora te dobiti podatke o temperaturi za puno dulji period iz prošlosti.

Detaljna studija je omogućila usporedbu dobivenih podataka o temperaturi s podacima o fluktuaciji sunčeve aktivnosti u istom periodu, a rezultati pokazuju jasnu korelaciju između klimatskih promjena u sjevernom Atlantiku i varijacija u sunčevoj aktivnosti tijekom posljednjih 4000 godina. Pojednostavljeno, tijekom ljeta bi očekivali da jačina sunčeve aktivnosti bude konstantna, ali s obzirom na dobivene podatke o temperaturi u površinskom sloju mora možemo zaključiti da to ipak nije bilo tako, odnosno da je ona varirala u posljednjih 4000 godina, što je ujedno povezano s tim da je u tom periodu klima bila hladnija u odnosu na ostatak perioda nakon posljednjeg ledenog doba. Navedena korelacija se može vidjeti na dužim periodima od nekoliko stotina godina do kraćih perioda od 10 do 20 godina.

Prema profesorici Seidenkrantz, nova saznanja su mali, ali važan dio cjelokupne slike za razumijevanje kako funkcionira klimatski sustav.

„Naš klimatski sustav je iznimno složen. Prikupljanjem znanja o njemu, kako pojedini elementi utječu jedni na druge, postupno možemo dobiti cjelovitu sliku o klimatskom sustavu. Također, to je važno za razumijevanje kako čovjek može utjecati na ovaj sustav, odnosno kako sustav može utjecati na čovjeka", kaže Seidenkrantz.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?