| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 12.03.2015 10:03:00

foto: flickr.comKoliko puta smo se našli na otvorenom prostoru uz prometnice te pri tome nismo mogli čuti sugovornika koji stoji pored nas zbog buke? Jesmo li se ikad pitali kako takva buka utječe na naše zdravlje? Može li se nešto učiniti po tom pitanju?

 


 

 

 

Buka je svakodnevni čimbenik okoliša koji djeluje stresogeno, a na koji čovjek nema sposobnost privikavanja. Bukom se definira svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Osjetljivost na buku ovisit će o karakteristikama buke (jakost, ritam, sadržaj), individualnim karakteristikama izložene osobe (stanje organa sluha, životna dob, osjetljivost na buku) te o duljini, vrsti i režimu izloženosti (položaj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke u vrijeme odmora uzetog za radnog vremena te u slobodno vrijeme).

Glavni izvori buke u vanjskom prostoru su promet, građevinski i javni radovi, industrija, rekreacija, šport i zabava. U zatvorenom boravišnom prostoru izvori buke su servisni uređaji vezani uz stambenu zgradu, kućanski strojevi i buka iz susjedstva. U zadnje vrijeme sve više pažnje se posvećuje buci nižeg intenziteta, koja ne oštećuje sluh, ali zato može izazvati druge zdravstvene poremećaje.

Nepovoljan utjecaj buke na zdravlje može biti direktan (nagluhost i gluhoća) ili indirektan, pri čemu može izazivati umor, smanjenje radne sposobnosti te ometanje sporazumijevanja, koncentracije, odmora i sna, a tu su i određene zdravstvene smetnje (kao i pogoršanje postojećih). Reakcije na buku su individualne te, ovisno o razini i frekvenciji buke, kao i o vremenu izloženosti, mogu biti u rasponu od blagih i prolaznih do trajnih oštećenja.

Četvrtina europskog stanovništva, odnosno više od 125 milijuna Europljana mogli bi biti izloženi razinama buke uzrokovane cestovnim prometom koje su iznad propisanih vrijednosti. Posljedice toga su niz zdravstvenih problema koje uzrokuje buka, navodi se u novoj procjeni Europske agencije za okoliš (EEA).

Izvješće "Buka u Europi 2014" analiza izloženosti raznim razinama buke te navodi koje zdravstvene probleme buka uzrokuje na ljude i okoliš.

Učinci buke su vrlo rasprostranjeni. Za jednog od četiri Europljana izloženost razinama buke iznad dozvoljenog praga uzrokuju izravne i neizravne učinke na zdravlje, navodi se u izvješću. Prometna buka iritira gotovo 20 milijuna Europljana i procijenjuje se da remeti san kod osam milijuna Europljana. Također, buka okoliša je povezana s oko 43 000 slučajeva bolničkog liječenja, 900 000 slučajeva hipertenzije i do 10 000 preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje, procjenjuje EEA.

Cestovni promet je glavni izvor buke u Europi, navodi se u izvješću, nakon čega slijedi željeznički promet, zračne luke te industrija.

Veći gradovi su bučniji. Općenito, gradovi u kojima živi više od 250 000 ljudi imaju veći udio stanovništva izloženog razinama buke iznad zakonom dopuštenih vrijednosti.

Prema izvješću, razmatranja buke treba ugraditi u planiranje i izgradnju nove infrastrukture. Štoviše, mirna područja trebaju biti zaštićena.

Izvori:

eea.europa.eu

zmz.hr

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?