| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.03.2015 11:03:00

foto: flickr.comTrenutni broj stanovnika na Zemlji je 7,300,317,360, a svake sekunde sve je veći. Prostor za život se smanjuje, a poljoprivredno pogodna područja nestaju pred očima za potrebe izgradnje novih kuća te zbog industrije. Ako se ovim tempom nastavi uništavanje obradivih površina, osnovne ljudske potrebe za hranom i pitkom vodom uskoro bi mogle postati globalni problem, ako već nisu samo što nismo još toga svjesni u tolikoj mjeri.

 


Prema statistikama najveći broj ljudi na svijetu živi u urbanim područjima, velegradovima i gradovima, a trend naseljevanja gradova i dalje se nastavlja. Stanovnici takvih gradova naučeni su da hranu kupuju u velikim shopping centrima pritom ne razmišljajući odakle ona dolazi i što je sve potrebno do krajnjeg proizvoda kakvog vidimo. Utjecaj proizvodnje hrane na okoliš je mnogostruk. Upotrebljava se pitka voda za zalijevanje te štetni pesticidi i herbicidi koji nerijetko prodiru u podzemne spremnike vode. Ne smijemo zaboraviti ni na onečišćenje zraka koje proizvode strojevi i pogoni za obradu tla, kao i korištenje velike količine neobnovljivih izvora energije za njihovo pokretanje.

foto: commons.wikimedia.org

Tim znanstvenika bavio se istraživanjem utjecaja uzgoja stoke, voća, povrća i žitarica na klimatske promjene. Cilj istraživanja bio je procijeniti količinu ispuštenih stakleničkih plinova, prvenstveno ugljikovog dioksida, metana i dušikovih oksida nastalih kao neželjeni produkt u proizvodnji hrane. Ugljikov dioksid nastaje spaljivanjem fosilnih goriva u strojevima na obradivim površinama i u postrojenjima obrade, metan fermentacijom hrane u utrobi preživača, a dušikovi oksidi su posljedica prihranjivanja umjetnim gnojivima. Kada zbrojimo emisiju ugljikovog dioksida u cijelom procesu obrade hrane (tlo-obrada-transport-kuhanje) i pridodamo emisiju dušikovih oksida i metana preračunatu u CO2 ekvivalent dobivamo ugljični otisak hrane (engl. food´s carbon footprint). To je mjera ukupne emisije stakleničkih plinova koje proizvodi uzgoj, prerada, prijevoz, skladištenje, kuhanje i odlaganje neiskorištene hrane. Izračunava se pojedinačno za osobe, proizvode, ali i za tvornice i tvrtke. Tako je, primjerice izračunato da jedan kilogram janjetine proizvede 39.2 kilograma CO2 plina što odgovara njegovoj emisiji prilikom vožnje 146 kilometara automobilom. S druge strane za 1 kilogram leće otpušta se tek 0.9 kilograma CO2 plina što odgovara emisiji 3 kilometra vožnje.

foto: flickr.com

Nevjerojatan je podatak da čak 1/5 svjetskog zagađenja uzrokuje proizvodnja hrane. Ipak, dio ljudske populacije manje utječe na okoliš od ostalih, a to su vegani. Veganska prehrana temelji se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću te je iz toga proračunato da oni proizvode 2.9 kilograma CO2 plina dnevno. Suprotno, osoba koja dnevno pojede do 100 grama mesa otpusti 5.6 kilograma CO2. Autori ove studije zaključuju da bi se količina stakleničkih plinova mogla smanjiti ukoliko više ljudi prihvati veganski ili vegetarijanski način prehrane, ali izgledi da će se to dogoditi su vrlo male ili nikakve. Stoga postoje ostali načini smanjenja vlastitog ugljičnog otiska kao što je korištenje organske hrane koja se dobiva prirodnim metodama i bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva. Racionalno korištenje kućanskih aparata za pripremanje hrane, kupovina u lokalnim dućanima do kojih možete doći pješice, sadnja te vlastiti uzgoj voća i povrća.

Tijekom pisanja ovog članka nakon samo dva sata broj stanovnika porastao je za 20 000 ljudi. Fascinantno, zar ne? Za njihove potrebe proizvodit će se sve više hrane i proporcionalno time povećavati ugljični otisak hrane koji je jedan od skrivenih uzroka promjene klime. Za kraj jedno pitanje za razmišljanje. Što mislite do kada će planet Zemlja moći izdržati ovakav porast stanovništva te stalno iskorištavanje obradivih površina i ostalih prirodnih resursa?

Izvori:

https://student.societyforscience.org/ ... t-earth%E2%80%99s-climate

www.greeneatz.com/foods-carbon-footprint.html

www.data.worldbank.org/indicat ... ort=asc&display=graph

www.worldometers.info/world-population/

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?