| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 26.03.2015 11:03:54

foto: flickr.comJedna vrsta iz porodice mahunarki ima na stabiljci specifične bodlje koje čine dom jednoj vrsti mrava. Otkrijte u daljnjem tekstu o kojoj vrsti mahunarke i mrava se radi te kakav oni to suživot vode.


 

 

 

 

U srcu središnje Amerike, na poluotoku Yucatan, svoje porijeklo vuče vrsta Acacia cornigera, jedna od mnogobrojnih vrsti u porodici mahunarki (Fabaceae). No, ova Acacia nije sasvim običan primjerak svoje populacije. Na stabiljci ima bodlje specifične samo za ovu vrstu koje čine dom jednoj vrsti mrava, Pseudomyrmex ferruginea.

foto: flickr.com

Mrav Pseudomyrmex ferruginea pripada porodici Pseudomyrmex koji veći dio vremena provodi na krošnjama i deblu drveća. Takav način života zahtjeva niz prilagodbi kako bi se lakše kretale po drveću, poput velike glave i očiju smještenih naprijed, vitka i duga tijela te tanke noge, a jednim imenom ih nazivamo arborelane vrste. Žive u gnijezdu kojeg sami izgrade unutar trnja biljke roda Acacia. Životni ciklus započinje svadbenih letom u toplije doba godine kada se mlade matice i trutovi otisnu u let. Svi ostali mravi u koloniji nemaju krila. U letu svaku mladicu oplodi otprilike 3 truta koji zatim umiru. Oplođene mlade matice imaju zadatak pronaći mjesto polaganje jaja, a to je upravo trn  ove mahunarke (Acacia cornigera). Matica dubi otvor za ulazak u šupljinu trna. Unutar njega postavlja 15 do 20 jajašaca te ih čuva sve dok se ne izlegnu prvi mladi. Nakon što se izlegnu ličinke, hrane se kapljicama nastalim na vrhovima lišća, a još se nazivaju Beltianova tijela. Ove kapljice se sastoje od lipida, šećera i proteina te su vrlo često crvene boje.

foto: flickr.com

Mrav Pseudomyrmex ferruginea i biljka Acacia cornigera žive u obrambenom mutualističkom odnosu. Acacia je sa svojim sočnim listovima često meta brojnih biljojeda, sićušnih insekata i sisavaca. Kako bi zaštitili svoje lišće od njihovih gladnih usta razvili su način obrane zajedno s mravima koji im je postao tjelohranitelj. Taj odnos započinje kada mlada matica u potrazi za nastambom kako bi izlegla svoje mlade, izabere jedan od spomenutih trnova. Biljka čini utočište mravu zbog svoje široke i gomoljaste baze, a zauzvrat mravi agresivno napadaju organizme svih veličina koji pokušaju pojesti njezino lišće. Ubijaju kukce poput cvrčka, a napadaju čak i glave većih sisavaca poput koze te epifitske vrste. Ubod mrava je vrlo bolan, izaziva trajno ˝žarenje i pulsiranje˝ na mjestu ugriza. U slučaju da u blizini grane na kojoj se nalaze osjete nepoznati miris, mravi će podignuti uzbunu i počet će se rojiti prema nepoznatom izvoru. Osim toga, mravi se spuštaju na zemlju i pretražuju tlo za pronalazak mogućeg mjesta za rast novih sadnica Acacie te uništavaju svakog kompetitora koju mu stane na put. Time svojem domaćinu osiguravaju više svjetla, vode i hranjivih tvari. Zauzvrat, Acacia proizvodi nektar, Beltianova tijela koje mravi koriste kao izvor hrane, a biljka nastoji omogućiti mravima što veće trnove za mjesto njihove nastambe.

Mutualistički odnos s mravima omogućava Acacii brži rast i manji broj biljojednih kukaca čime povećavaju stopu preživljavanja. Dakle mrav Pseudomyrmex ferruginea i biljka Acacia cornigera imaju obostrane koristi u ovakvom odnosu te ne mogu živjeti jedan bez drugoga.

Izvori:

Rico-Gray,V., S.Oliveira, P. (1992.): The ecology and evolution of ant-plant interactions. The University of Chicago, SAD, Chicago

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?