Jedna vrsta iz porodice mahunarki ima na stabiljci specifične bodlje koje čine dom jednoj vrsti mrava. Otkrijte u daljnjem tekstu o kojoj vrsti mahunarke i mrava se radi te kakav oni to suživot vode.
U srcu središnje Amerike, na poluotoku Yucatan, svoje porijeklo vuče vrsta Acacia cornigera, jedna od mnogobrojnih vrsti u porodici mahunarki (Fabaceae). No, ova Acacia nije sasvim običan primjerak svoje populacije. Na stabiljci ima bodlje specifične samo za ovu vrstu koje čine dom jednoj vrsti mrava, Pseudomyrmex ferruginea.
Mrav Pseudomyrmex ferruginea pripada porodici Pseudomyrmex koji veći dio vremena provodi na krošnjama i deblu drveća. Takav način života zahtjeva niz prilagodbi kako bi se lakše kretale po drveću, poput velike glave i očiju smještenih naprijed, vitka i duga tijela te tanke noge, a jednim imenom ih nazivamo arborelane vrste. Žive u gnijezdu kojeg sami izgrade unutar trnja biljke roda Acacia. Životni ciklus započinje svadbenih letom u toplije doba godine kada se mlade matice i trutovi otisnu u let. Svi ostali mravi u koloniji nemaju krila. U letu svaku mladicu oplodi otprilike 3 truta koji zatim umiru. Oplođene mlade matice imaju zadatak pronaći mjesto polaganje jaja, a to je upravo trn ove mahunarke (Acacia cornigera). Matica dubi otvor za ulazak u šupljinu trna. Unutar njega postavlja 15 do 20 jajašaca te ih čuva sve dok se ne izlegnu prvi mladi. Nakon što se izlegnu ličinke, hrane se kapljicama nastalim na vrhovima lišća, a još se nazivaju Beltianova tijela. Ove kapljice se sastoje od lipida, šećera i proteina te su vrlo često crvene boje.
Mrav Pseudomyrmex ferruginea i biljka Acacia cornigera žive u obrambenom mutualističkom odnosu. Acacia je sa svojim sočnim listovima često meta brojnih biljojeda, sićušnih insekata i sisavaca. Kako bi zaštitili svoje lišće od njihovih gladnih usta razvili su način obrane zajedno s mravima koji im je postao tjelohranitelj. Taj odnos započinje kada mlada matica u potrazi za nastambom kako bi izlegla svoje mlade, izabere jedan od spomenutih trnova. Biljka čini utočište mravu zbog svoje široke i gomoljaste baze, a zauzvrat mravi agresivno napadaju organizme svih veličina koji pokušaju pojesti njezino lišće. Ubijaju kukce poput cvrčka, a napadaju čak i glave većih sisavaca poput koze te epifitske vrste. Ubod mrava je vrlo bolan, izaziva trajno ˝žarenje i pulsiranje˝ na mjestu ugriza. U slučaju da u blizini grane na kojoj se nalaze osjete nepoznati miris, mravi će podignuti uzbunu i počet će se rojiti prema nepoznatom izvoru. Osim toga, mravi se spuštaju na zemlju i pretražuju tlo za pronalazak mogućeg mjesta za rast novih sadnica Acacie te uništavaju svakog kompetitora koju mu stane na put. Time svojem domaćinu osiguravaju više svjetla, vode i hranjivih tvari. Zauzvrat, Acacia proizvodi nektar, Beltianova tijela koje mravi koriste kao izvor hrane, a biljka nastoji omogućiti mravima što veće trnove za mjesto njihove nastambe.
Mutualistički odnos s mravima omogućava Acacii brži rast i manji broj biljojednih kukaca čime povećavaju stopu preživljavanja. Dakle mrav Pseudomyrmex ferruginea i biljka Acacia cornigera imaju obostrane koristi u ovakvom odnosu te ne mogu živjeti jedan bez drugoga.
Izvori:
Rico-Gray,V., S.Oliveira, P. (1992.): The ecology and evolution of ant-plant interactions. The University of Chicago, SAD, Chicago
| 
