| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 08.04.2015 12:04:00

foto: Michigan State University Center for Systems Integration and SustainabilityPovučene velike pande fasciniraju ljude diljem svijeta, ali se jako malo zna o tome kako provode svoje vrijeme u bambusovim šumama Kine. Ipak, to više nije nepoznanica jer je istraživački tim sa Sveučilišta Michigan došao do novih spoznaja koje su objavljene u ovomjesečnom časopisu Journal of Mammalogy. Naime, znanstvenici su pratili pet pandi u divljini na kojima su se nalazile GPS ogrlice koje su prikupile mnogo podataka tijekom višemjesečnog promatranja. Što su točno otkrili, pročitajte u tekstu.

 


 

Pande su vrlo povučena vrsta te ih je vrlo teško promatrati u divljini, tako da nismo imali pravu predodžbu o tome gdje su i što čine iz dana u dan. Nakon što smo prebacili sve podatke u računalo mogli smo vidjeti gdje se kreću. Bilo je fascinantno sjesti i gledati njihove kretnje tijekom cijele godine. To je naš mali prozor u njihov svijet", rekla je Vanessa Hull, znanstvena suradnica sa Sveučilišta Michigan. Jindong Zhang, koautor studije te postdoktorant sa Sveučilišta Michigan, dodaje: „Ovo je velika prilika da se zaviri u tajni svijet pandi koji je bio zabranjen za nas u prošlosti."

U istraživanju je sudjelovalo pet pandi: tri odrasle ženke, Pan Pan, Mei Mei i Zhong Zhong, mlada ženka Long Long te mužjak Chuan Chuan. Jedinke su bile uhvaćene te su se na njih stavile GPS ogrlice. Pratilo ih se tijekom perioda od 2010. do 2012. godine u prirodnom rezervatu Wolong na jugozapadu Kine.

Kineska vlada vodi brigu o zaštiti ugroženih pandi za koje je duže od deset godina vladala zabrana stavljanja GPS ogrlica. Ovo je jedan od prvih puta da korištena tehnologija pruža više detalja o kretanju pandi te njihovim međusobnim odnosima tijekom godine.

Jedno od najvećih iznenađenja je bilo da su se pande ponekad družile zajedno. One su pretežno usamljene životinje, što je opće poznato, ali ipak je utvrđeno da su tri pande iz ove skupine (Chuan Chuan, Mei Mei i Long Long) obitavale u istom dijelu šume u isto vrijeme (nekoliko tjedana u jesen te u proljeće izvan uobičajene sezona parenja).

"Vidimo da to očito nije bila samo slučajnost, jer mogli smo vidjeti da se nalaze na istim mjestima u to doba godine te se zadržavaju na tim mjestima dosta dugo, što nikada ne bismo očekivali", rekla je Hull. "To bi mogao biti dokaz da pande ipak nisu usamljene životinje kao što se dosad vjerovalo", dodao je Zhang.

Mužjak je imao veći raspon kretanja nego bilo koja ženka, što je navelo istraživače da nagađaju kako je mužjak proveo neko vrijeme tražeći ženke na tom području, pri čemu je označavao svoju prisutnost ostavljanjem mirisa po stablima, trljanjem smrdljive žlijezde od njih.

foto: Michigan State University Center for Systems Integration and Sustainability

Hull je rekla da su saznali nešto o hranjenju kod pandi za vrijeme ovog razdoblja. Naime, mnoge životinje se kreću u području oko njihovog doma kojem se vraćaju te ga brane, dok pande imaju čak 20 ili 30 takvih područja, za što je Hull rekla da bi to mogao biti odraz njihove strategije hranjenja.

Poznato je da pande obitavaju u područjima gdje se nalazi bambus, hrana koja čini gotovo njihovu cijelu prehranu. Nakon što pojedu bambus na jednoj poziciji presele se na sljedeću, što povećava područje njihovog kretanja. No, ono što je ova studija otkrila je da su se pande opet vratile u područja gdje su se već hranile, točno nakon šest mjeseci. To sugerira da pande pamte mjesta gdje su se uspješno hranile te njihov povratak na ta područja govori da tu opet očekuju obilje hrane. Također, određene lokacije kojima se pande kreću, mogu imati i druge važnosti za pande kao što je komunikacija s drugim pandama.

Kineska vlada je nedavno izdala izvješće o stanju očuvanosti panda. U izvješću piše da je populacija panda u divljini porasla za 17 posto, odnosno da sada broji 1864 jedinke te da je njihovo stanište povoljnije za život. Ipak, Jianguo "Jack" Liu, koautor studije, napominje da fragmentacija staništa, ljudski utjecaj i klimatske promjene i dalje bacaju sjenu na budućnost pandi.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?