| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 09.04.2015 16:04:00

foto: flickr.comViše od 50 godina znanstvenici su prikupljali podatke koji su sugerirali da malena ptica Setophaga striata svake jeseni migrira od Nove Engleske (istočna Kanada) prema Južnoj Americi direktno preko Atlanskog oceana, ali je to bilo teško dokazati. Ipak, po prvi puta međunarodni tim biologa je iznio nepobitni dokaz da su ptice ove vrste bile u konstantnom letu tijekom kojeg su prešle 2270 do 2770 kilometara u samo dva do tri dana te sletjele na područje Portorika, Kube, Velikih Antila te Venezuele i Kolumbije. Studija je objavljena u aktualnom broju časopisa Biology letters.

 


 

 

Prvi autor studije Bill DeLuca, istraživač sa Sveučilišta Amherst (Massachusetts), zajedno s kolegama sa Sveučilišta Guelph (Ontario) i Centra za ekološke studije iz Vermonta, kaže: "Tek sada počinjemo razumijevati migracije kod malih ptica pjevica, kojima povezuju razmnožavanje u umjerenim do tropskim područjima te obitavanje u hladnim područjima. Vrlo smo uzbuđeni izvijestiti da je ovo jedno od najdužih konstantnih letova ikad snimljenih kod ptica pjevica te konačno potvrditi ono što se odavno vjeruje - da se radi o jednom od najneobičnijih podviga na planetu, kad su u pitanju ptice selice."

Dok su druge ptice poput albatrosa i galebova poznate po prekooceanskim letovima, Setophaga striata je stanovnik šuma koji se usudi migrirati kao rijetko koja ptica pjevica. Većina ptica pjevica migrira tijekom zime u Južnu Ameriku kontinentalnim putem preko Meksika i Središnje Amerike, što je za njih manje rizično. Autori studije kažu da bi slijetanje u vodu bilo kobno za ptice vrste Setophaga striata.

U ovoj studiji znanstvenici su za praćenje ptica koristili lagane solarne geolokatore. U nedavnoj prošlosti, solarni geolokatori su bili preveliki i preteški za uporabu u proučavanju migracija ptica pjevica. Setophaga striata teži oko 12 grama te je bio premalen da bi nosio takve, pa čak i najmanje tradicionalne instrumenate za praćenje. U tom periodu znanstvenici su se mogli osloniti samo na opažanja i radar kao alat za praćenje migracija ptica.

foto: flickr.com

No, s najnovijim dostignućima u tehnologiji geolokatora oni su postali lakši i manji tako da se za ovu studiju koristio geolokator koji teži samo 0,5 grama te je bio postavljen na leđa ptica, poput ruksaka. Geolokator je skinut na povratku ptica u Kanadu sljedećeg proljeća, nakon čega su istraživači mogli analizirati migracijske rute. Za ovo istraživanje 20 ptica iz Vermonta i 20 ptica iz Nove Škotske bilo je opremljeno ovakvim uređajima. Na povratku ptica za analizu su uhvaćene 3 ptice iz Vermonta i 2 ptice iz Nove Škotske.

Geolokatori koriste metodu solarne geolokacije kojom se već stoljećima koriste pomorci i istraživači. Ona se temelji na činjenici da duljina dana varira sa zemljopisnom širinom, a vrijeme solarnog podneva ovisi o zemljopisnoj dužini. Dakle, sve što geolokator treba učiniti je zabilježiti datum i trajanje dnevnog svjetla na osnovu čega se može za svaki dan odrediti lokacija nakon što se analizira geolokator s uhvaćenih ptica. "Nakon analize smo otkrili da ptice lete točno iznad Atlantika, a udaljenost koju su prešle je u rasponu od 2270 do 2770 kilometara", kaže DeLuca te dodaje: "Ove ptice se vraćaju svakog proljeća na približno isto mjesto gdje su boravile u protekloj sezoni parenja, tako da ih uz malo sreće možete ponovo uhvatiti. Naravno, tu je velika stopa smrtnosti tijekom seobe ptica pjevica na ovako duge relacije, a mi vjerujemo da ih se vrati samo oko pola."

Chris Rimmer, ornitolog iz Centra za ekološke studije Vermont, kaže: "Mi smo istražili samo ovu vrstu ptica, dok ne znamo ništa o pticama s Aljaske i njihovim seobama tijekom zime. Ove ptice su jedne od najzastupljenijih u Sjevernoj Americi, ali malo je toga poznato o njihovoj distribuciji tijekom zime dok borave u Venezueli i Amazoniji. Međutim, više nema nikakve sumnje da ove ptice čine jednu od najsmionijih migracija na planetu Zemlji, bar kad su ptice u pitanju."

DeLuca kaže: "Bilo je prilično uzbudljivo kad su se ptice vratile jer njihova seoba je podvig koji je na rubu nemogućeg. Ove ptice su fascinantne zbog svoje seobe, ali je zabrinjavajuće što njihova populacija alarmantno opada te bi trebalo istražiti što uzrokuje to opadanje. Trebali bismo učiniti sve što je u našoj mogućnosti da ih zaštitimo i očuvamo."

Postavlja se pitanje zašto Setophaga striata poduzima ovako opasan put, dok ostale vrste ptica pjevica slijede duži i sigurniji put. Autori kažu da je razlog tome što žele prijeći tako veliki put što je moguće brže.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?