| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 20.04.2015 11:04:00

foto: Washington University in St. LouisVećina istraživanja o ulozi invazivnih (alohtonih) vrsta biljaka i životinja naglašava negativne ekološke utjecaje. No, utječu li sve invazivne vrste loše? U jednom fascinantnom slučaju odgovor bi mogao biti negativan. Naime, divovske kornjače (Chelonoidis) s Galapagosa uspješno se hrane upravo takvim biljkama te se čini da ih više vole od nativnih (autohtonih).


 

 

Unos biljaka počeo je znatno rasti na Galapagosu oko 1930. godine kada su se počele čistiti površine s nativnim biljkama da bi se oslobodila površina za poljoprivredu te je od tada unos u stalnom porastu.

Iako je divovska kornjača do kasnog pleistocena živjela na svim kontinetima osim na Antarktici, danas su prisutne samo na dva mjesta: koraljni otok Aldabra Atol u Indijskom oceanu i otočje Galapagos u istočnom Tihom oceanu. Na Galapagosu sve preostale podvrste smatraju se ugrožene.

No, upravo terenska istraživanja na Galapagosu pokazuju da invazivne biljke čine otprilike pola prehrane dviju podvrsta kornjača. Štoviše, ove biljke čine veliku nutricionističku korist za kornjače, pomažući im da ostanu vitalne i živahne.

Istraživanje je objavljeno u ožujskom izdanju časopisa Biotropic, a proveli su ga dr.sc. Stephen Blake sa Sveučilišta Washington u St. Louisu i Fredy Cabrera iz fondacije Charles Darwin s Galapagosa.

"Očuvanje bioraznolikosti je velik problem na Galapagosu", rekao je Blake. "Iskorijeniti više od 750 vrsta invazivnih biljaka gotovo je nemoguće, čak je i njihova kontrola vrlo teška. Srećom, očuvanje kornjača ide u skladu s prisutnošću nekih invazivnih vrsta biljaka."

Istraživanje je provedeno na otoku Santa Cruz, ugašenom vulkanu koji je dom za dvije vrste divovskih kornjača, ali i najveće ljudske populacije na otočju Galapagos. Poljoprivrednici su pretvorili većinu gorskih vlažnih područja u poljoprivredna područja, pri čemu je danas najmanje 86 % gorja i drugih vlažnih područja degradirano poljoprivredom ili invazivnim vrstama.

U ranijim radovima Blake je, kod odraslih kornjača opremljenih GPS lokatorima, otkrio da one migriraju sezonski između sušnih nizina koje su bogate vegetacijom samo tijekom vlažnih sezona i livada na visoravni koje ostaju bujne tijekom cijele godine.

"To nam je bilo prilično čudno jer divovska kornjača može preživjeti godinu dana bez hrane i pitke vode. To je razlog zašto su pomorci skupljali kornjače, služile su kao izvor svježeg mesa na brodu", rekao je Blake. "Zašto bi životinja teška oko 230 kilograma odlazila gore i dolje po otoku Santa Cruz u potrazi za hranom, kada može pričekati tijekom sušne sezone te se nahraniti tijekom kišne?"

Posljednja detaljna studija o kornjačama završila je 1980. godine, prije eksplozije invazivnih vrsta koja je pogodila Galapagos.

Ova nova studija je trajala četiri godine. Tijekom tog razdoblja znanstvenici su slijedili kornjače na terenu te tijekom desetominutnog zapažanja snimili svaki zalogaj koji su kornjače napravile, o kojoj biljnoj vrsti se radilo te koji dio biljke su jele. Kao dodatnu mjeru za potvrdu plodova koje su kornjače jele znanstvenici su brojali i identificirali sjeme iz plodova (ponekad i više od 1000) sakupljenih u kornjačinom izmetu.

foto: Washington University in St. Louis

Analizom svih dobivenih podataka utvrđeno je da su kornjače zapravo provele više vremena jedući invazivne vrste nego nativne.

"Nismo bili jako iznenađeni rezultatima", rekao je Blake. "Nativna guava proizvodi male plodove koji sadrže velike sjemenke i malu količinu relativno gorke pulpe te ima debelu koru. Invazivna guava je velika i sadrži obilje slatke pulpe te ima tanku koru. S gledišta kornjača, izbor je logičan."

Sharon Deem, veterinarka i epidemiologinja u zoološkom vrtu St. Louis, ocjenjivala je zdravlje i uhranjenost kornjača vaganjem i uzimanjem uzoraka krvi. Svi pokazatelji koje je znanstvenica proučavala upućivali su na to da invazivne vrste u prehrani imaju ili neutralan ili pozitivan učinak na fizičko stanje kornjača. Invazivne vrste mogu čak i pomoći kornjačama poboljšati fizičko stanje tijekom sušne sezone.

Povratak na prijašnje ekološke uvjete nije izgledan na Galapagosu, ali te loše vijesti su bar ohrabrujuće za otočne karizmatične biljojede, divovske kornjače.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?