| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 21.04.2015 10:04:00

foto: flickr.comIstraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Southampton, a ono će biti objavljeno u sljedećem izdanju časopisa Geology. Promjene u biokemijskoj ravnoteži oceana su ključni čimbenik masovnog izumiranja na kraju trijasa, tijekom kojeg je na Zemlji nestala polovica svih kopnenih i morskih biljaka i životinja.


 

 

Studija otkriva da je u oceanu Panthalassa (veći od dvaju oceana koji su okruživali superkontinent Pangeu) bila zastupljena morska fotička zona bez kisika u kojoj je prisutan sumporovodik. Ova zona se pojavljuje kada suncem osvijetljeni površinski sloj oceana ostaje bez kisika, a bude zasićen otrovnim sumporovodikom (nusproizvod mikroorganizama koji žive bez kisika) koji je izuzetno otrovan za većinu drugih oblika života.

Međunarodni tim znanstvenika proučavao je fosilizirane organske molekule izvađene iz sedimentnih stijena koji su se nalazili na dnu sjeveroistočnog dijela oceana Panthalassa, na današnjem području otočja kraljice Charlotte, ispred obale Britanske Kolumbije u Kanadi.

Tim je otkrio molekule koje su dobivene fotosintetskim procesom kod smeđe-zelenih sumpornih bakterija (mikroorganizmi koji postoje samo u strogo anoksičnim uvjetima). Ove molekule dokazuju nedostatak  kisika te veću količinu sumporovodika u gornjim slojevima oceana krajem trijasa, prije 200 milijuna godina.

Prethodne studije su pružile dokaze o fotičkoj zoni bez kisika uz prisustvo sumporovodika s obalnog i plitkog područja (u neposrednoj blizini obale) iz posljednjeg perioda trijasa, dok je ovo istraživanje po prvi put pružilo dokaze iz otvorenog oceana, što ukazuje da su se te promjene možda dogodile na globalnoj razini.

Jessica Whiteside sa Sveučilišta Southampton, koautorica studije, objašnjava: "Prilikom pomicanja tektonskih ploča razdvojila se Pangea, a ogromne vulkanske pukotine su ispunile atmosferu ugljičnim dioksidom, što je dovelo do porasta temperature te ubrzanog efekta staklenika. Porast ugljičnog dioksida u atmosferi pokrenuo je promjene u oceanu - cirkulacija tvari, zakiseljavanje i uklanjanje kisika. Ove promjene mogu poremetiti hranidbeni lanac koji su bitni za opstanak morskih ekosustava. Naši podaci sada omogućuju izravan dokaz da ovakvi uvjeti utječu na hranidbene lance. Isti porast ugljičnog dioksida koji je doveo do crpljenja kisika iz oceana, doveo je do i masovnog izumiranja na kopnu."

Iako je Zemlja bila drugačija tijekom trijasa u odnosu na danas, brzina oslobađanja ugljičnog dioksida iz vulkanskih pukotina tijekom trijasa slična je brzini s kojom se suočavamo danas prilikom izgaranja fosilnih goriva.

Whiteside komentira: "Oslobađanje ugljičnog dioksida u trijasu je vjerojatno jednako brzo kao i ono uzrokovano spaljivanjem fosilnih goriva, iako su početne koncentracije u trijasu bile mnogo veće. Posljedice brzog porasta ugljičnog dioksida u davnim vremenima upozoravaju nas na moguće posljedice današnje situacije s porastom ugljičnog dioksida."

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?