| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 19.05.2015 13:05:00

foto: flickr.comKlimatske promjene bi mogle biti odgovorne za nagli kolaps civilizacije na rubu tibetanske visoravni oko 2000 godina prije nove ere. Arheologinja Jade D'Alpoim Guedes sa Sveučilišta Washington i međunarodni tim istraživača otkrili su pojavu globalnog zahlađenja pri kraju holocena (razdoblje od 4000 godina u kojem je vladala topla klima). Zahlađenje je utjecalo na ljude s tibetanske visoravni jer je u takvim uvjetima bilo nemoguće uzgajati proso, njihov primarni izvor hrane.

 


 

 

 

Istraživanje je objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences, a rezultati pružaju prvo uvjerljivo objašnjenje zašto su izvorni stanovnici naglo promijenili svoj stil života ili čak napustili navedeno područje. Također, rezultati pomažu objasniti uspjeh poljoprivrednika koji su uzgajali pšenicu i ječam u toj regiji, 300 godina nakon kolapsa civilizacije.

Za razliku od prosa, pšenica i ječam imaju toleranciju na niske temperature, što ih čini pogodnima za uzgoj u području istočnog Tibeta gdje prevladava hladna klima. Guedes tvrdi da su ove dvije žitarice odigrale važnu ulogu u prehrani stanovništva nakon početka njihovog kultiviranja, 1700 godina prije nove ere.

"Pšenica i ječam su se počele uzgajati u pogodnom trenutku na tibetanskoj visoravni, baš kada je proso izgubilo tu mogućnost zbog klimatskih uvjeta", rekla je Guedes. "Uvođenje pšenice i ječma omogućilo je daljni razvoj tibetanske kulture koja je prisutna i danas. Taj razvoj se proširio i diljem istočne Azije."

Uskoro bi sjeme drevnog prosa, koje se uzgajalo na tibetanskoj visoravni, opet moglo biti korisno zbog globalnog zagrijavanja. "Proso bi u budućnosti ponovno moglo biti korisno zbog svoje tolerancije na toplije vrijeme i visoke nutritivne vrijednosti", dodala je Guedes.

foto: flickr.com

Arheološka zagonetka

Znanstvenici su primjetili rastući trend uzgoja pšenice i ječma u odnosu na proso tijekom drugog tisućljeća prije nove ere na tibetanskoj visoravni. Rezultati su doneseni na osnovu analize Ashaonao, Haimenkou i drugih arheoloških nalazišta.

Ipak, rezultati su pomalo zbunjujući jer, po mišljenju većine znanstvenika, klima u toj regiji prije bi preferirala proso (zbog kraćeg perioda vegetacije), nego pšenicu ili ječam. 

Ovo pitanje zaintrigiralo je Guedes te je odlučila potražiti odgovor u literaturi iz područja agronomije. Otkrila je da, za razliku od arheologa, agronomi koriste drugačija mjerenja za utvrđivanje može li neki usjev rasti u hladnim područjima poput tibetanske visoravni. Naime, agronomi koriste mjeru koja odražava akumuliranu toplinu iznad specifičnog temperaturnog praga u nekom određenom razdoblju (engl. growing degree days - zbrajaju se srednje temperature zraka iznad 5°C), radije nego dužinu trajanja vegetacije koju preferiraju arheolozi.

"Moji kolege i ja napravili smo novi model koji se temelji na onome što smo pronašli u literaturi. Otkrili smo da globalno zahlađenje onemogućava rast prosa u istočnim područjima tibetanske visoravni u ovom trenutku, ali je pogodno za uzgoj pšenice i ječma. Time se objašnjava zašto proso više nije bilo prisutno u ovom području nakon 2000 godina prije nove ere", rekla je Guedes.

Istraživanje ukazuje da je globalno zahlađenje glavni krivac za početak kolapsa civilizacije na tibetanskoj visoravni. Ironično, danas je ovo područje jedno od onih koje doživljavaju najbrže zatopljenje na planetu. Postoje neka područja u jugoistočnom dijelu visoravni gdje su temperature 6 °C više nego što su bile prije 200 godina.

Nagli porast temperature ugrožava uzgoj jakova i sorti biljaka kojima pogoduje hladnije vrijeme, čime se ugrožava opstanak stanovništva u središnjem dijelu tibetanske visoravni. "Dakle, sada imamo obrnutu situaciju gdje klimatsko zatopljenje ima veliki utjecaj na život malih poljoprivrednika na području tibetanske visoravni", rekla je Guedes.

Izvor: esciencenews.com

http://www.pnas.org/content/early/201 ... e4-4c68-bf1c-5cf21a8f960a

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupiru

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?