| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 20.05.2015 15:05:00

foto: flickr.comZnanstvenici su otkrili novu vrstu dinosaura u Čileu, koja je važan dio evolucijske slagalice kada govorimo o dinosaurima. Naime, novootkrivena vrsta ima neobičnu kombinaciju anatomskih značajki koje su karakteristične za različite skupine dinosaura, poput male lubanje koja nije proporcionalna s veličinom tijela, ruke s dva prsta kao kod vrste Tyrannosaurus rex i građe zubi koje su tipične za dugovrate dinosaure.

 


 

Nova vrsta je nazvana Chilesaurus diegosuarezi, a smještena je unutar skupine dinosaura teropoda, skupine koja okuplja poznate mesoždere roda Velociraptor, Carnotaurus i Tyrannosaurus. Iz iste skupine evoluirale su danas poznate ptice.

Vrsta je dobila ime po državi u kojoj su otkriveni fosili te u čast sedmogodišnjeg dječaka Diega Suareza koji je fosilne ostatke otkrio u južnom području čileanske Patagonije, u stijenama koje datiraju iz razdoblja s kraja jure, prije oko 145 milijuna godina. Diego je u tom području boravio sa svojim roditeljima, geolozima Manuelom Suarezom i Ritom de la Cruz koji su proučavali stijene u čileanskoj Patagoniji s ciljem produbljivanja znanja o nastanku planinskog lanca Anda.

Čileanski i argentinski paleontolozi u suradnji sa znanstvenicima sa Sveučilišta Birmingham te uz pomoć Manuela i Rite, proučavali su pronađene fosile, a kompletna studija objavljena je u časopisu Nature, 27. travnja 2015. godine.

Zbog neobične kombinacije anatomskih značajki koje su uočene kod proučavanja fosila, smatralo se da se radi o nekoliko različitih vrsta dinosaura. Međutim, nakon ovog otkrića iskopano je više od desetak fosila, od čega su četiri činila kompletne skelete te se utvrdilo da različite anatomske značajke ipak pripadaju jednoj vrsti dinosaura.

Većina pronađenih fosilnih uzoraka bili su manje veličine, ali je analizom utvrđeno da je maksimalna dužina tijela novootkrivenog dinosaura oko tri metra. Također, osim navedenih anatomskih značajki, utvrđeno je da su imali robusne prednje udove koji su bili karakteristični za rod Allosaurus iz skupine teropoda.

Različite anatomske značajke su prilagodba određenoj prehrani i načinu života, koji su bili slični kao i kod drugih skupina dinosaura. C. diegosuarezi je evoluirao na način da je razvio značajke koje su prisutne u drugim i nepovezanim skupinama dinosaura, a taj fenomen se zove konvergentna evolucija.

Martin Ezcurra sa Sveučilišta Birmingham je rekao: „C. diegosuarezi predstavlja jedan od najekstremnijih slučajeva konvergentne evolucije koji je zabilježen do danas." Na primjer, zubi novootkrivene vrste vrlo su slični onima kod jednostavnijih oblika dugovratih dinosaura, a rezultat su sličnog načina prehrane kod ove dvije linije dinosaura, odnosno selekcije koja je trajala milijunima godina. Otkriće C. diegosuarezi dokazuje da se bezmesna prehrana kod teropoda pojavila mnogo ranije nego što se dosad mislilo.

Ezcurra nastavlja: „C. diegosuarezi pokazuje koliko je još uvijek toga nepoznato o ranom razvoju i promjenama kod glavnih skupina dinosaura. Ova studija će potaknuti paleontologe da u budućnosti ulažu još više energije u identifikaciju fragmentiranih ili izoliranih kostiju dinosaura. Treba više ulagati u analize jer bi se moglo dogoditi da slučajevi konvergentne evolucije, poput ovog, ponude lažne dokaze, odnosno daju netočne zaključke."

Dr. Fernando Novas, glavni istraživač na studiji, kaže: „Pronađeni fosili čine prvi cjeloviti skelet dinosaura iz razdoblja jure pronađen u Čileu i predstavlja jedan od najcjelovitijih i anatomski ispravno dokumentiranih teropoda na južnoj hemisferi. Iako su fitofagni teropodi zabilježeni u Sjevernoj Americi i Aziji, ovo je prvi put da je teropod s ovim karakteristikama pronađen na južnoj hemisferi."

C. diegosuarezi je dinosaur koji je pronađen samo u Čileu. Opetovana nalazišta fosila ukazuju da je ova vrsta bila daleko najučestalija u južnoj Patagoniji prije 145 milijuna godina.

Izvor: esciencenews.com

http://www.nature.com/nature/journal/ ... ent/full/nature14307.html

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?