| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 03.06.2015 14:06:00

foto: rspb.org.ukEuropski Crveni popis ugroženih vrsta ptica, koji je sastavila organizacija BirdLife International, otkriva šokantne podatke: glavni uzroci su degradacija poljoprivrednih područja, gubitak staništa i klimatske promjene.

 


 

 

 

 

 

Nakon tri godine rada, BirdLife International danas je objavio novi Europski Crveni popis ugroženih vrsta ptica. Ta publikacija narednih će godina biti jedan od temeljnih dokumenata za poslove i politiku zaštite prirode u Europi. IUCN Crveni popis prepoznat je kao glavni i najobjektivniji sustav za procjenu rizika od izumiranja vrsta.

"Prvo ptice, zatim i mi. Ukoliko ne budemo pažljivi, mi ćemo biti idući na Crvenom popisu.", riječi su iz uvodnika ovog Crvenog popisa.

Prema rezultatima ove procijene, 13% od 533 procijenjene vrste pod prijetnjom je na razini Europe. To čini 67 vrsta, od toga 10 kritično ugroženih (najviši stupanj ugroženosti). Među njima je i tankokljuni pozviždač (naslovna fotografija), vrsta ptice iz reda šljukarica koja je prije stotinjak godina bila uobičajena pojava za vrijeme selidbe u Dalmaciji. Na popisu kritično ugroženih je i balearski zovoj, najbliži srodnik gregule ili malog zovoja, naše ugrožene morske ptice. Studijom je utvrđeno i da je 18 vrsta ugroženo i 39 vrsta osjetljivo.

foto: Chris Rose

Slika 1. Tankokljuni pozviždač je vrsta ćurlina koja se nekad selila preko Mediterana sa zimovanja u Maroku do Sibira. Pri seobi nekad je bila česta pojava u Dalmaciji, no tijekom 20. stoljeća drastično joj se smanjila brojnost zbog lova i gubitka staništa. Posljednji put je viđena prije više od desetljeća i strahuje se da je izumrla.

foto: creative commons

Slika 2. Balearski zovoj

Za ukupno 29 vrsta podignut je status ugroženosti u odnosu na prethodni Crveni popis iz 2004. godine (na prethodnom popisu imale su status "najmanje zabrinjavajuće" vrste, a sad su "gotovo ugrožene" ili "ugrožene"). Među njima se nalaze, u Hrvatskoj dobro poznate vrste, kao što su grlica, vodomar, oštrigar, livadna trepteljka i glavata patka. Za neke vrste koje su prije deset godina bile ugrožene, status i dalje nije poboljšan, a među njima su crkavica, vivak i orao klokotaš.

foto: Denis Cachia

Slika 3. Grlica

foto: Svetoslav Spasov

Slika 4. Crkavica često stradava od trovanja, kako prilikom zimovanja u Africi, tako i prilikom gniježđenja u Mediteranu. Uz to stradava i od sudara s električnim vodovima, krivolova te gubitka staništa vezanih za tradicionalnu poljoprivredu. Zadnji put u Hrvatskoj gnijezdila na području Paklenice početkom 1980-ih.

foto: commons.wikimedia.org

Slika 5. Orao klokotaš

Ukupno 20 vrsta za koje se prije smatralo da su regionalno ugrožene sad su svrstane među najmanje zabrinjavajuće u Europi (iako su neke i dalje globalno ugrožene). Među njima su neke izuzetno karizmatične vrste kao što su kudravi nesit, patka njorka, ćukavica, crna lunja i velika droplja.

foto: Sebastian Bugariu

Slika 6. Kudravi nesit gnijezdio je u Hrvatskoj na području ušća Neretve do početka 20. stoljeća. U zadnjih 50-ak godina ima svega nekoliko opažanja ove vrste u Hrvatskoj iako gnijezdi u zemljama u blizini (Crna gora, Albanija, Makedonija...)

foto: flickr.com

Slika 7. Krški sokol ugrožen je zbog uznemiravanja na liticama u Mediteranu na kojima gnijezdi i zbog gubitka tradicionalnih poljoprivrednih staništa. U Hrvatskoj je zadnje gniježđenje zabilježeno prije više od 15 godina.

foto: Michael Finn

Slika 8. Tupik: populacije ove predivne i karizmatične vrste odnedavno su u naglom opadanju zbog kombinacije neodrživog ribolova i klimatskih promjena.

Krešimir Mikulić, direktor udruge BIOM, hrvatskog BirdLife partnera izjavio je: "Europski Crveni popis pokazuje nam da učinkovito djelujemo kako bi spasili najrjeđe vrste tako što u Europi branimo njihova posljednja utočišta i poduzimamo mjere poput suzbijanja invazivnih vrsta i izolacije opasnih strujnih vodova. Nažalost, takve aktivnosti rijetke su u Hrvatskoj, a i mi smo dio europske slagalice. Pred nama su još veći izazovi, od ekološke degradacije poljoprivrednih površina do klimatskih promjena. Ti problemi zahtijevaju puno obuhvatnije i temeljitije mjere."

Ivan Ramirez, glavni voditelj zaštite prirode u BirdLife-u za Europu i središnju Aziju,  izjavio je: "Novi Europski Crveni popis poziv je na djelovanje za očuvanje prirode. Ohrabrujuće je vidjeti da se oporavlja toliko vrsta koje smo se trudili zaštititi, ali šokantno je vidjeti na popisu ugroženih mnogo vrsta koje su nekad bile toliko česte da su sačinjavale dio krajolika. Žalosno je i zamisliti svijet bez grlica i vivaka uz koje smo odrastali."

Izvor: birdlife.org

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?