| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 06.11.2015 15:11:05

foto: flickr.comSvake godine tijekom seobe ptice selice prelete tisuće kilometara. U proljeće i jesen milijarde jedinki sele iz hladnijih i manje produktivnih područja u toplija i produktivnija. Međutim, nekad se čini da najkraći put ne mora nužno biti i najbrži. Ptice mogu štediti energiju i vrijeme koristeći vjetar.

 


 

 

 

 

Istraživači s Instituta Max Planck izračunali su optimalne rute za seobu ptica na globalnoj razini, koje imaju veliku iskoristivost vjetra. Istraživanje pokazuje da ptice mogu uštedjeti četvrtinu svog vremena tijekom seoba ako koriste navedene optimalne rute. S obzirom na to, ptice bi trebale stići ranije na svoje odredište i imati veću šansu za preživaljavanje i reprodukciju. Poznavanje takvih ruta kod migratornih vrsta moglo bi se prenositi s generacije na generaciju.

Znanstvenici, predvođeni Kamranom Safijem, izračunali su da ruta s najmanjom udaljenosti između dvije točke gotovo nikad ne predstavlja i nabržu opciju. „Korisno bi bilo za ptice da koriste vjetar na svojim putovanjima, ali naravno da ptice ne mogu predvidjeti vremenske prilike. Ipak, kroz prirodnu selekciju i učenje moguće je da se znanje o optimalnoj ruti širi unutar vrste tijekom vremena", kaže Bart Kranstauber, prvi autor studije.

Otkriveno je da neke izračunate rute određene vrste ptica već koriste. Naime, pokazalo se da je energetski isplativije putovati iz Europe prema jugu (Afrika) koristeći istočnu rutu, a u drugom smjeru koristeći zapadnu rutu. Ovaj kružni model putovanja je poznat kod kukavica.

Safi i njegov tim koristili su podatke o vremenskoj prognozi, prikupljene od 1990. do 2010. godine, te izračunali najoptimalnije rute s obzirom na iskoristivost vjetra tijekom seobe, povezujući 102 polazišne točke na sjevernoj hemisferi i 65 odredišnih točaka na južnoj hemisferi. Isto su izračunali i u drugom smjeru. Iako je ovaj model ignorirao sve druge čimbenike važne za seobu ptica, rezultati su potvrdili da određene rute ptice već koriste u svojim seobama.

Na temelju ovog modela istraživači žele ubaciti još više čimbenika važnih za seobu ptica da bi se postiglo još bolje razumijevanje ovog fascinantnog fenomena. Jedan od tih fenomena, koji još uvijek nije riješen, pitanje je navigacije na tako velike udaljenosti. Na primjer, arktička čigra drži svjetski rekord u udaljenosti koju preleti tijekom seobe (oko 45 000 km) od Arktika do Antartika.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?