| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Linda Bjedov

Datum objave: 19.11.2015 13:11:00

foto: s3.amazonaws.comU prirodi nalazimo mnoge životinjske organizme koji nas iznova fasciniraju svojim različitim osobinama. Tako nailazimo na životinje koje se staništima, partnerima ili predatorima prilagođavaju fascinantnim bojama i oblicima. Kod nekih vrsta nalazimo i različite prilagodbe u ponašanju koje vode do ekstremnih udvaranja suprotnome spolu te različitim prilagodbama izbjegavanja grabežljivaca ili mamljenja plijena. Mnogi takvi primjeri već su opisani u mojim drugim člancima, no ovo što slijedi još nisam opisivala. Priroda često iznenađuje s potpuno neočekivanim, pa će tako i ovaj put tema moje kolumne biti nešto sasvim drugačije. 

 


Svima nam je poznato da se većina životinjskih vrsta spolno razmnožava za što su potrebna dva roditeljska organizma koja su najčešće različitih spolova. Njihovi potomci su također različitih spolova što znači ili mužjaci ili ženke. Ponekad se u prirodi dese male pogreške koje mogu dovesti do jedinki koje posjeduju i muške i ženske karakteristike, iako to za njihove vrste nije niti malo tipično. Ovdje govorimo o organizmima koje nazivamo ginandromorfima. Izgled takvih jedinki koje imaju i muške i ženske karakteristike jako je izražen kod vrsta gdje se mužjaci značajno razlikuju od ženki. Tako nastale kombinacije mogu izgledati začuđujuće, a ponekad čak i malo nestvarno. Ovaj fenomen zabilježen je kod različitih kukaca, rakova, ali i kod ptica. Izgled ginandomorfa može biti bilateralno asimetričan ili mozaičan. U prvom slučaju životinje imaju dvije drugačije polovice tijela od kojih jedna izgleda kao ženska dok druga izgleda kao muška. U drugom slučaju izgled ovakvih jedinki je mozaičan i teže je raspoznat ženske od muških osobina. Ova pojava se tipično dešava za vrijeme mitoze kada se organizam sastoji od svega nekoliko stanica. Nakon što se kromosomi dupliciraju dolazi do njihovog dijeljenja. Kod takvog dijeljenja kromosoma može se desiti da se kromosomi ne uspiju ispravno odvojiti što dovodi do nastanka jedne ženske i jedne muške stanice.

Prvi slučaj ovakvog specifičnog izgleda je već poznat crveno plavi jastog (naslovna fotografija). Ovdje se radi o američkoj vrsti jastoga (Homarus americanus) koji nastanjuje obalni atlantski dio sjeverne Amerike. Radi se o vrsti koja može doseći do 20 kg iako su najčešći ulovi do 4 kg. Najčešća boja ove vrste je zelenkasta sa smeđom i crvenom. Rijetko su jastozi u potpunosti crveni već takvu boju poprimaju nakon kuhanja. No, u prirodi je puno rjeđa od crvenkaste pojava plavih jastoga koja je rezultat genetske mutacije. Još rjeđi od plavih su žuti primjerci. Ipak, najrjeđi su zapanjujući primjerci kod kojih je točno jedna polovica tijela crvenkasta, a druga potpuno plava. Ovdje se radi o ginandomorfima koji izgledaju kao da su namjerno obojani. Ali nije samo izgled jedina osobina specifična za njih. Kod njih često nalazimo ženske i muške spolne organe ili nekakvu kombinaciju obaju organa koja se ne da raspoznat.

Mnogi ovakvi primjeri dolaze i kod različitih kukaca, no najljepše primjere nalazimo kod leptira (Lepidoptera). Ovakve leptire karakteriziraju različite obojenosti krila, ali i interesantne mozaične obojanosti. Iako su primjerci često lijepi dolazi i kod pojedinih vrsta do malih nedostataka. Tako vrste kod kojih ženke i mužjaci nisu istih veličina nije samo obojenost jedne strane tijela drugačija, već krila na jednoj strani tijela mogu biti manja ili veća u usporedbi s onima na drugoj polovici tijela.

foto: s-media-cache-ak0.pinimg.com

Zadnji primjer ginandomorfa dolazi nam kod ptica. Iako na prvu pomisao malo nestvarno, ali ipak moguće. Različita obojanost dviju strana tijela zabilježena je kod kokoši, no ipak nešto spektakularniji primjer je jedinka crvenog kardinala (Cardinalis cardinalis) u saveznoj državi Ilinois. Ovdje se radi o vrsti koja živi na području Sjeverne Amerike i teška je samo pedesetak grama. Mužjaci ove vrste izrazito su crvene boje, dok su ženke zelenkasto žutih tonova. Znanstvenici su bili zapanjeni otkrićem crvenog kardinala koji je svoju mušku polovicu tijela imao crvenu dok je druga polovica bila žućkasta i naravno ženska. Ovu jedinku znanstvenici su pratili osam mjeseci u njenom prirodno staništu. Radi njenog jedinstvenog izgleda ova ptičica vodi dosta samački život jer joj se druge jedinke iste vrste ne približavaju. Također je interesantno opažanje da ptičica ne reagira na snimke pjesama pripadnika njene vrste i sama ne proizvodi ama baš nikakve zvukove.

foto: news.sciencemag.org

Za Biologija.com.hr piše: Linda Bjedov

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?