| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 04.01.2016 10:01:59

foto: flickr.comIako su slonovi pod velikim pritiskom zbog krivolova, njihove društvene zajednice su i dalje ostale stabilne. U skladu je to s prikupljenim dokazima među odraslim ženkama koje žive na području sjeverne Kenije tijekom 16 godina, a pokazuju da često kćeri zauzmu mjesto svojih nastradalih majki.

 


 

 

 

 

Prema procjenama, krivolovci su zbog bjelokosti ubili oko 100 tisuća afričkih slonova između 2010. i 2012. godine. Starije jedinke su pod većim rizikom od krivolova zbog veličine njihovih kljova. Kao rezultat toga, prosječna dob odraslih ženki se značajno smanjila.

Proučavanjem društvene strukture unutar zajednice slonova tijekom mnogih godina otkriven je stupanj njihove složenosti koji konkurira onome kod ljudi. Također, proučavala se uloga majke, odnosno njena važna uloga unutar zajednice slonova koja funkcionira po principu matrijahata, te je istraživan način na koji majke oblikuju društveni život svojih kćeri.

Znanstveni tim pod vodstvom Shifre Goldenberg sa Sveučilišta Colorado otkrio je da se unatoč svim nedaćama zadržala stabilna struktura unutar zajednice slonova. Općenito govoreći, najstarije i najiskusnije preživjele jedinke ispunile su „rupe" unutar zajednica, odnosno preuzele uloge uginulih jedinki.

Također, znanstvenici su mogli predvidjeti koje će društvene pozicije unutar zajednice zauzeti kćeri na temelju života i uloge njihovih majki tijekom prethodnih godina unutar zajednice. Kćeri preuzimanjem uloge majki daju fleksibilnost unutar zajednice slonova, odnosno zadržavaju njezinu stabilnost.

U ekstremnim situacijama gdje je većina odraslih jedinki ubijena, preživjeli slonovi jedne zajednice stvaraju nove zajedno s prethodno udaljenim drugim zajednicama, a opet u svrhu održavanja stabilnosti zajednice slonova.

„Ovo je vrlo važno i uzbudljivo otkriće jer pokazuje urođenu otpornost slonova na ovakav oblik pritiska od strane ljudi", kaže Goldenberg te nastavlja: "Možda bismo očekivali da će ovakve zajednice temeljene na matrijahatu nestankom većine ženki doživjeti kolaps, ali naše istraživanje pokazuje da se slonovi mogu prilagoditi tim promjenama."

Iako rezultati studije pokazuju određenu nadu, ipak je jasno da je krivolov dosegnuo neodrživu razinu.

Rezultati studije su objavljeni u časopisu Current Biology.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?