| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 07.01.2016 09:01:51

foto: flickr.comMeđu vrstama životinja i biljaka na planetu postojao je ustaljeni međuodnos koji se nije bitnije mijenjao posljednjih 300 milijuna godina. Novo istraživanje ukazalo je na iznenađujući odmak od tako ustaljenog stanja.

 


 

 

 

Studija objavljena u časopisu Nature pruža prvi dugoročni pregled međusobne povezanosti vrsta tijekom posljednjih 300 milijuna godina. Koautor studije i profesor botanike sa Sveučilišta Wisconsin Donald Waller kaže: „Nismo očekivali da ćemo na osnovu fosilnih zapisa biti u mogućnosti vidjeti kontinuitet 'pozitivnih međuodnosa' kod nekih skupina biljnih i životinjskih vrsta, koji su uglavnom nepromijenjeni posljednjih 300 milijuna godina. Ali, primjećeno je da su ti međuodnosi značajno poremećeni u posljednjih 6 tisuća godina."

Biljke i životinje koje žive na istom prostoru i u istom vremenu čine zamršenu ekološku mrežu koja uključuje razne oblike interakcija poput predacije i simbioze, ali i druge faktore koji utječu na njihove živote poput prehrane, bolesti, staništa itd.

Za vrste kažemo da su međusobno „pozitivno povezane" kada žive na istom prostoru i u istom vremenu. Analizom fosilnih zapisa, počevši prije oko 6 tisuća godina dolazi do „negativne povezanosti", odnosno vidljivo je da biljke i životinje koje su do tada bile „pozitivno povezane" više to nisu tj. rijetko se nalaze (žive) na istom prostoru i u istom vremenu, što je znak da su dugogodišnji odnosi poremećeni.

Najvjerojatniji uzrok utvrđenom odmaku je brzi rast ljudske populacije, uz koji je rastao i intezitet poljoprivrede i stočarstva. „Mijenjanje ekoloških uvjeta diljem svijeta izazvalo je i promjene u obrascu suživota kod biljaka i životinja. Također, ovo je još jedan aspekt globalnih promjena koji do sada nije bio primjećen, a ujedno ni dokumentiran", rekao je Waller.

„Staništa na otocima su često fragmentirana, a vrste su ugrožene i u stalnom opadanju. Danas staništa na kontinentima počinju sličiti onima na otocima. Zbog toga nam otoci mog poslužiti kao modeli konzervacijske biologije", dodao je Waller te nastavlja: „Studija je dokaz da su ljudi znatno promijenili Zemlju. Pariški sporazum o klimi je globalno priznanje da su ljudi iz temelja promijenili klimu na planeti Zemlji. Naša studija je dokaz da su ljudi to učinili i na drugi način - promjenili su međuodnose kod biljaka i životinja. Fosilni dokazi nam ukazuju da smo ušli u 'antropocen' - geološku eru obilježenu ljudskom dominacijom na planetu Zemlji."

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?