| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 22.01.2016 10:01:46

foto: flickr.comZnanstvenici sa Sveučilišta James Cook (Australija) otkrili su da će se gušteri, koji inače žive u ekstremnijim vremenskim uvjetima (područjima gdje pada kiša, tuča, ali isto tako može biti vrlo sušnih perioda), bolje prilagoditi klimatskim promjenama nego njihovi srodnici koji žive u područjima s umjerenijim vremenskim uvjetima.

 


 

 

 

Studija je jedna među prvima kojom se testirala hipoteza klimatske varijabilnosti - hipoteza koja tvrdi da će životinje koje žive u ekološki promjenjivijim područjima bolje tolerirati veće fluktuacije u okolišu.

Ova hipoteza je jedna od ključnih pretpostavki kontroverznog Eduarda H. Rapoporta u kojoj se, između ostalog, navodi da će vrste koje žive na višim geografskim širinama s promjenjivijim vremenskim uvjetima evoluirati na način da će razviti veću toleranciju na promjene u okolišu.

Voditeljica studije Anna Pintor u suradnji s kolegama analizirala je tri skupine guštera (Scincidae). Kod sve tri skupine guštera rezultati su potvrdili da vrste koje žive u područjima s većom varijabilnošću temperature imaju i veću toleranciju na promjene u okolišu i mogu živjeti na puno širem području, kako u smislu geografske širine, tako i dužine.

Andrew Krockenberger sa Sveučilišta James Cook objašnjava važnost rezultata: "Literatura je puna primjera vrsta koje se uklapaju ili ne uklapaju u Rapoportovu pravilo. Studija je pokazala ono što je važno, a to je temeljni mehanizam prilagodbe, odnosno vrste koje se mogu nositi s visokim stupnjem varijabilnosti na jednom mjestu mogu živjeti na puno širem geografskom području. Debata o tome vrijedi li ili ne Rapoportovo pravilo ustvari nije toliko važna i odmiče nas od prave biti, zbog čega bi bilo bolje da se usredotočimo na razumijevanje temeljnih procesa prilagodbe."

Pintor zaključuje: „Ako želimo razumjeti utjecaj klimatskih promjena na budućnost vrsta, moramo prije svega znati trenutnu distribuciju vrsta te kako je do nje došlo. Razumijevanje temeljnih mehanizam, poput testiranja hipoteze klimatske varijabilnosti, jedan je od načina za to, ali moramo učiniti puno više od toga prije nego što možemo sa sigurnošću reći kako će klimatske promjene utjecati na vrste te kako im najbolje pomoći da se nose s tim promjenama."

Studija je objavljena u časopisu Ecological Monographs.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?