| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 22.01.2016 10:01:59

foto: flickr.comVokalni mišići kod ptica funkcioniraju na sličan način kao kod ljudi, točnije pjevača. Naime, istraživanje na japanskom galebiću (Lonchura striata domestica) pokazalo je da ova vrsta može djelovati na svoje vokalne mišiće kako bi postigla različite parametre zvukova, što je slično onome što postižu trenirani operni pjevači.

 


 

 

 

 

„Naše istraživanje sugerira da se kompleksnost ptičjeg pjeva oslanja na sposobnost funkcioniranja mozga ptica pjevica koji po tom pitanju radi slično kao kod ljudi", kaže glavni autor studije Samuel Sober sa Sveučilišta Emory.

Piskutanje je vrlo važno kod ptica pjevica, ali ne postoji samo jedan jedini mišić koji ga kontrolira. Naime, istraživači govore da se mora aktivirati cijeli niz različitih mišića kako bi došlo do promjene takvog načina glasanja. Također, ovisno o tome koji ton ptica želi postići, biti će aktivirani različiti mišići.

Prethodna istraživanja u ljudi pokazala su kako funkcioniraju neki od mehanizama za produkciju vokalnih zvukova djelovanjem grkljana (larinks). Naime, uz pomoć glasnica i niza mišića ljudi mogu kontrolirati visinu, amplitudu i boju glasa.

Umjesto grkljana ptice imaju organ pod imenom sirinks (pjevalo) koje svojom pozicijom smješta glasnice dublje u njihova tijela. Dok ljudi imaju jedan set glasnica, ptice pjevice imaju dva seta, što im omogućuje da proizvode dva različita zvuka istovremeno, koji su zajedno u harmoniji.

„U mnogim istraživanjima se gleda aktivnost mozga i kako ono utječe na ponašanje, ali treba proučavati i mišiće jer upravo su mišići ono što povezuje mozak i ponašanje koje je uvjetovano funkcioniranjem mozga. Zbog toga smo željeli shvatiti fiziku i biomehaniku vokalnih mišića dok ptica pjeva", rekao je Sober.

Znanstvenici su izumili metodu koja uključuje elektromiografiju da bi izmjerili povezanost neuralne aktivnosti tijekom proizvodnje određenog zvuka s aktivnošću određenog vokalnog mišića. Rezultati su pokazali veliku kompleksnost u aktivnosti vokalnih mišića. „To nam govori koliko je kompleksna neuronska aktivnost da bi se postiglo nešto toliko prekrasno kao što je ptičji pjev", zaključio je Sober te dodao: „Ptice pjevice imaju umrežene regije u mozgu koje ostale ptice nemaju".

Studija je objavljena u časopisu Journal of Neuroscience.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?