| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 28.01.2016 11:01:59

foto: flickr.comIstraživači sa Sveučilišta Florida proveli su sveobuhvatnu analizu prisutne nafte u Meksičkom zaljevu te odredili koliko se ove tekućine pojavljuje prirodnim putem u moru, a koliko je poteklo od izlijevanja nakon nesreće na bušotini Deepwater Horizon (2010.). Temeljem dobivenih podataka kreirali su kartu koja pokazuje na kojim mjestima se nalaze aktivna mjesta izlaska nafte prirodnim putem (prirodne bušotine). 

 


 

Znanstvenici su izračunali da je nakon nesreće na bušotini u zaljev izliveno ukupno 4,3 milijuna barela nafte, dok iz prirodnih bušotina na godišnjoj razini u moru završi 160 do 600 tisuća barela.

„Ovi podaci govore nam o veličini problema kojeg je izazvala nesreća na bušotini Deepwater Horizon. Iako podaci o nafti koja se u moru pojavljuje prirodnim putem nisu zanemarivi, ipak je izlivena nafta nakon nesreće znatno više koncentrirana u vremenu i prostoru, zbog čega puno više utječe na okoliš", rekao je Ian MacDonald, profesor sa Sveučilišta Florida.

Nalazi su pokazali da su disperzanti (odmaščivači) uspjeli eliminirati 21 posto izlivene nafte koja je plutala na površini Meksičkog zaljeva, ali po cijenu širenja preostale nafte na puno veće područje od početnog (preko 49 posto).

Napravljena karta pruža osnovu i za buduća znanstvena istraživanja. Naime, koristeći sve nove podatke iz istraživanja, znanstvenici će moći obavljati kontrolirana opažanja te vidjeti kako je zaljev prilagođen na konstantni dotok nafte kroz prirodne bušotine.

Istraživač Ajit Subramaniam sa Sveučilišta Columbia usredotočio se na rad na prirodnim bušotinama te je u tim područjima otkrio nešto neobično - fitoplankton. Rezultati pokazuju da je fitoplankton u blizini prirodnih naftnih bušotina dvostruko produktivniji od onog nekoliko kilometara dalje, odnosno gdje nema prirodnih naftnih bušotina.

„Ovo su dokazi koji govore da neki mikrobi u zaljevu mogu preživjeti u područjima gdje je prisutna nafta, barem u nižim koncentracijama. Jasno vidimo da niža koncentracija nafte ne utječe negativno na fitoplankton, dapače, čak mu pomaže u razvoju. Ipak, to ne znači da je izloženost bilo kojoj koncentraciji na duže vrijeme dobra za fitoplankton", rekao je Subramaniam

MacDonald je sakupljao podatke o prirodnim bušotinama pomoću satelitskih snimaka tijekom posljednjih 10 godina, te je u istraživanje dodao i podatke o izljevanju nakon nesreće na bušotini Deepwater Horizon.

„To nam je poslužilo kao temelj za sva druga istraživanja", kaže MacDonald te zaključuje: „Ovo istraživanje je revolucionarno po pitanju istraživanja Meksičkog zaljeva jer sada znanstvenici koristeći kreiranu kartu mogu odlaziti na točne geografske pozicije s prirodnim bušotinama te istražiti ta područja i vidjeti ima li novih štetnih učinaka na okoliš".

Studija je objavljena u časopisu Nature Geoscience.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?