| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 02.02.2016 15:02:00

foto: flickr.comSekvenciranjem genoma otkrivene su bolesti kod životinja koje drugi dijagnostički testovi nisu mogli otkriti. Znanstvenici sa Sveučilišta Duke sekvencirali su cjelokupne genome parazita koji su bili odgovorni za krvne bolesti kod lemura, inače dalekih srodnika primata.

 


 

 

 

 

 

Otkrilo se da lemuri nose nekoliko vrsta parazita sličnih onima što uzrokuju lajmsku bolest i druge infekcije kod ljudi. Ovo je prvi put da su ti paraziti otkriveni kod lemura s Madagaskara, jedinog mjesta na Zemlji gdje lemuri žive u divljini, odnosno izvan zooloških vrtova.

Ovakav pristup bi mogao postaviti put za ranije i točnije otkrivanje uzročnika bolesti koje se kreću između životinja i ljudi. „Ubuduće bismo mogli otkriti neočekivane patogene kod životinja te se bolje pripremiti za nošenje s njima ako se isti pojave kod ljudi", kaže koautorica studije Anne Yoder.

2012. godine veterinarka Cathy Williams sa suradnicima počela je proučavati lemure u okolici rudnika na području istočnog Madagaskara i analizirati kako rudarske aktivnosti utječu na njih. „Populacija lemura je sve manja i fragmentirana zbog ljudskih aktivnosti kao što su rudarstvo i krčenje šuma. Dodatan udarac u pogledu smanjenja populacije lemura bila bi pojava zarazne bolesti koja bi se proširila među njima, zbog čega se i pristupilo ovom istraživanju", kaže Williams.

Istraživači su kao uzorke uzeli male količine krvi te ih usporedili s poznatim virusima i patogenima koristeći standardne dijagnostičke testove, ali nisu dobili nikakve rezultate. Naime, problem je u tome što standardni dijagnostički testovi prepoznaju samo poznate patogene. Krajnji rezultat je da uzročnici novih ili „egzotičnih" bolesti često ostanu neotkriveni.

Novi pristup

Glavni autor studije Peter Larsen sa Sveučilišta Duke analizirao je uzorke krvi od šest lemura koji su pripadali dvjema vrstama (Propithecus diadema i Indri indri), obje u kategoriji kritično ugroženih po Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature -IUCN).

Napretkom metoda sekvenciranja Larsen je bio u mogućnosti vidjeti sve RNK transkripte za svaku pojedinu jedinku. Analizom je utvrđeno da osim onih koji pripadaju lemurima, postoje i RNK transkripti koji potječu od drugih organizama. Koristeći postojeće baze podataka saznalo se da su otkrivene nove vrste parazita koji nikada do sada nisu pronađeni kod lemura.

Između ostalog, pronađen je novi oblik praživotinje koji uzrokuje bolest babeziozu (širi se ugrizom krpelja) i novu vrstu bakterije roda Borrelia koja je usko povezana s bakterijom koja uzrokuje lajmsku bolest. Također, po prvi put na području Madagaskara otkrili su bakteriju Candidatus neoehrlichia, koja može biti smrtonosna za ljude.

Daljnjom analizom se utvrdilo da navedeni uzročnici nisu od početka bili prisutni u lemurima, već su se na Madagaskaru pojavili unošenjem kućnih ljubimaca i domaćih životinja s drugih područja, a zatim su s tih životinja prešli u lemure.

Znanstvenici još uvijek ne znaju jesu li ovi paraziti opasni za lemure, ali upozoravaju da ono što je zarazilo lemure može zaraziti i ljude. Ipak, predlažu da bi liječnici trebali pregledati svoje pacijente te ih testirati na spomenute parazite.

Većina infektivnih bolesti od kojih obolijevaju ljudi, poput nedavnih epidemija SARS-a, ebole i ptičje gripe, su zoonoze.

Studija je objavljena u časopisu Biology Letters.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?