| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 03.02.2016 14:02:59

foto: flickr.comZa hobotnice se općenito smatralo da nisu društvena bića te da im sposobnost mijenjanja boje tijela prvenstveno pruža mogućnost za skrivanje od gladnih grabežljivaca. No, je li zaista tome tako?

 


 

 

 

 

 

Naime, u studiji koja je objavljena u časopisu Current Biology znanstvenici su otkrili da hobotnice zapravo imaju društveni život, nakon što su ih promatrali putem videokamera više od 52 sata.

„Otkrili smo da hobotnice pomoću uzoraka boja i položaja tijela signaliziraju jedne drugima, odnosno komuniciraju na takav način. Naime, boja i položaj tijela mogu biti različiti, primjerice, hobotnica može biti vrlo tamna i stajati uspravno, odnosno uzdignutog tijela", kaže David Scheel sa Sveučilišta Aljaska.

Inače, proučavana hobotnica (Octopus tetricus) živi u plitkom zaljevu Jervis u Australiji. U konačnici, istraživači su zabilježili 186 interakcija među hobotnicama. Sveukupno, hobotnice su provele 7 sati u interakciji od ukupno 52 sata koliko su bile promatrane. 

Scheel je, zajedno s kolegama sa Sveučilišta Sydney, primijetio neke zanimljive obrasce ponašanja kod hobotnica. Kada hobotnica s tamnom bojom tijela pristupi drugoj hobotnici s tamnom bojom tijela, interakcija će vjerojatno eskalirati do sukoba (engl. grappling). Kada hobotnica s tamnom bojom tijela pristupi onoj koja ima svijetlu boju, hobotnica sa svijetlom bojom tijela će se povući. Također, ista situacija se dogodi kada svijetla hobotnica pristupi tamnijoj. "Čine se da je tamna boja povezana s agresijom, dok je svjetlija boja povezana s povlačenjem", kaže Scheel.

Također, u određenim situacijama hobotnice rašire svoje krakove i plašt te uzdignu svoje tijelo. Istraživači sumnjaju da se hobotnica ponaša na ovakav način kako bi se prikazala većom te samim time bila upadljiva.

Dobiveni podaci su proširili razumijevanje znanstvenika u vezi komuniciranja među hobotnicama.U budućnosti znanstvenici planiraju istražiti kako društveni život hobotnica može utjecati na veličinu populacije.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?