| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 04.02.2016 12:02:59

foto: flickr.comUz malu pomoć moderne tehnologije nedavno je opisana prva ženka rijetke vrste kameleona sa sjeveroistoka Madagaskara. Zbog nedostatka podataka o genomu vrste korištena je računalna tomografija sa x-zrakama kako bi se skenirala glava kameleona te na osnovu tih podataka dobio rezultat o kojoj vrsti se radi.

 


 

 

 

 

Nažalost, staništa ove vrste - Calumma vatosoa, ali i mnogih drugih, vrlo su ugrožena zbog velikog krčenja šuma na Madagaskaru. Kameleoni su vrlo značajni na Madagaskaru te su se prilično intezivno proučavali u prošlosti. Međutim, mnoge nove vrste se još uvijek otkrivaju, ali su one često opisane na osnovu samo jedne ili nekoliko jedinki. Isti slučaj je i s navedenom vrstom koja je opisana 2001. godine na temelju opisa jednog mužjaka, dok do sada identitet ženke nije bio poznat.

Nedavno je David Proetzel iz Muzeja zoologije u Munchenu (Njemačka) otkrio jedinku ženke kameleona u Muzeju Senckenberg u Frankfurtu koja je sličila opisanoj vrsti Calumma vatosoa. Ali problem je bio dokazati radi li se o toj vrsti ili ne. Naime, uzorci su prikupljeni davne 1933. godine te stoga ekstrakcija DNK više nije bila moguća, a sukladno tome niti genetička analiza uzoraka.

Unatoč tome, istraživači su pomoću računalne tomografije sa x-zrakama analizirali unutarnju morfologiju jedinke na neinvazivan način. „Morfologija skeleta (kostura) kod kameleona, osobito njihove lubanje, sadrži vrlo važne značajke koje se razlikuju među vrstama", kaže Proetzel te dodaje: „Usporedbom dobivenih rezultata dobivenih nakon skeniranja lubanje mužjaka i ženke dokazalo se da pripadaju istoj vrsti kameleona čime smo po prvi put opisali ženku vrste Calumma vatosoa."

Također, Proetzel zaključuje: „Staništa mnogih vrsta kameleona su vrlo ugrožena sječom šuma na Madagaskaru, tako da moramo što prije proširiti naše znanje o njihovoj biološkoj raznolikosti kako bismo mogli uspostaviti prikladne mjere zaštite."

Studija je objavljena u časopisu Zoosystematics and Evolution.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?