| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 05.02.2016 12:02:59

foto: flickr.comMeđunarodni konzorcij od 35 laboratorija na čelu s profesoricom Jeanine Olsen sa Sveučilištem Groningen objavio je kompletni genom morske cvjetnice Zostera marina (morska svilina). Morske cvjetnice su jedine biljke koje su se vratile u more, pri čemu predstavljaju vjerojatno jedan od najekstremnijih oblika prilagodbe koju vrsta može proći. Kompletirani genom pruža izuzetan resurs informacija i jedinstvenu priliku za proučavanje ovakvog oblika prilagodbe. 

 


 

 

Uz koraljne grebene i prašume, morske cvjetnice čine okosnicu jednog od najproduktivnijih i najraznolikijih ekosustava na Zemlji. One su dio obalnih i priobalnih ekosustava koji se mogu naći na svim kontinentima, osim na Antarktici. Osim što pružaju zaštitu za mlade ribe i druge organizme, također štite obalu od erozije te pridonose čistoći mora. Ove biljke mogu pohraniti i više ugljikovog dioksida nego tropske šume.

Z. marina je najšire rasprostranjena morska cvjetnica na cijeloj sjevernoj hemisferi, od toplih mora na jugu Portugala do hladnih voda na sjeveru Norveške.

Prvi korak u proučavanju morskih cvjetnica je kvalitetno sekvencirati njihov genom, pri čemu Olsen kaže: „Za neke istraživače ovo se može činiti dosadno, ali za nas je to vrlo vrijedno jer su nam već prvi rezultati ponudili odgovore u vezi prilagodbe morskih cvjetnica na život u moru. Na primjer, morske cvjetnice su izgubile puči, koje su biljkama na kopnu potrebne za disanje, ali uz to izgubile su i gene koji su uključeni u diferencijaciju puči. Nestanak ovih gena nam ukazuje da za morske cvjetnice više nema povratka na kopno." Također, kod morskih cvjetnica prisutna je jedinstvena prilagodba stanične stijenke koja je različita od normalnih staničnih stijenki kod drugih biljaka te je više slična onima kod morskih algi.

Obrambeni mehanizmi i proizvodnja mirisa je također drugačija u morskih cvjetnica u odnosu na kopnene biljke, pri čemu su geni odgovorni za to nestali iz genoma Z. marina. Ali, to je i razumljivo jer u moru nema kukaca koji jedu ili oprašuju biljke. S druge strane, za sada se malo zna o patogenima morskih cvjetnica, ali kompletiranje genoma Z.marina tek je početak koji nam pruža priliku za daljnje analize.

Izazov je istražiti kako se brzo morske cvjetnice mogu prilagoditi brzim klimatskim promjenama. Činjenica da Z. marina raste duž obala od Portugala do Norveške, pri čemu je prilagođena na toplije i hladnije temperature mora, idealna je za ovakav oblik istraživanja, a uz to se mogu istražiti prilagodbe na salinitet, svjetlo i kiselost oceana.

Sve navedeno je vrlo važno jer morske cvjetnice su ugrožene diljem svijeta. Mnoge pokrenute incijative za obnovu degradiranih livada morskih cvjetnica pokazale su djelomičan uspjeh. Detaljne studije o adaptivnim sposobnostima morskih cvjetnica mogu pomoći u naporima njihova očuvanja.

Studija je objavljena u časopisu Nature.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?