| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije
Autor : Ivan Car

Datum objave: 05.02.2016 13:02:32

foto: flickr.comZnanstvenici sa Sveučilišta Exeter i Cambridge istražili su kamuflažu ptica gnjezdarica pomoću sofisticiranih digitalnih fotografija te otkrili kako se prema njima ponašaju grabežljivci. Pri tome su potvrdili dugoročnu pretpostavku da kamuflaža zaista štiti životinje od predatora.

 


 

 

 

 

Istraživanje je provedeno u Zambiji, pri čemu je istraživački tim otkrio da ptice i njihova jaja koja se uzorkom boja podudaraju s okolnim krajolikom imaju manju vjerojatnost da će biti napadnute ili pojedene od strane njihovih prirodnih predatora.

Glavni autor studije dr. Jolyon Troscianko rekao je: "Znamo da je kamuflaža kod životinja evoluirala tijekom milijuna godina kako bi pomogla plijenu da pobjegne ili izbjegne predatora. Ipak, vrlo je iznenađujuće teško testirati to u prirodnom okruženju. To je djelomično zbog toga što je dobro kamuflirane životinje teško pronaći u divljini, a s druge strane treba uzeti u obzir različite vizualne sposobnosti kod predatora."

Znanstvenici su koristili posebno kalibrirane digitalne fotoaparate i računalne modele životinjskog vida kako bi vidjeli gnijezda kao što ih vide predatori. Primjerice, ptice čiji vid je vrlo dobar te vide ultraljubičasto svjetlo ili mungosi čiji vid je slabiji te vide samo plavo i žuto.

Ovo je prva studija koje je izravno pokazala kakav stupanj kamuflaže ima svaka pojedina vrsta ptica gnjezdarica u odnosu na svog predatora. Uz to, istraživački tim je proučavao boje i kontraste jaja ptica gnjezdarica koja trebaju ostati na fiksnoj lokaciji tijekom mjesec dana potrebnih za inkubaciju. Znanstvenicima je to omogućilo da usporede boje i kontraste odraslih ptice i njihovih jaja u odnosu na prirodno okruženje na kojem se nalaze te identificiraju koja od tih gnijezda su pronađena od strane predatora (poput prugastog mungosa, ptica ili vervet majmuna).

Istraživanje je pokazalo kako u vrsta poput ptice zlatar (Charadriinae) jaja imaju veću vjerojatnost preživljavanja ako odrasle jedinke napuste gnijezdo kako se približava predator, jer će zbog dobre kamuflaže jaja biti manje primjećena od strane predatora ako nema odraslih jedinki u gnijezdu.

S druge pak strane, kod vrsta ptica poput legnja (Caprimulgidae), jaja imaju veću vjerojatnost preživljavanja ako odrasle jedinke ostanu nepomično ležati na njima, jer su odrasle jedinke manje uočljive od jaja, odnosno imaju bolju kamuflažu s obzir na prirodno okruženje.

„U konačnici, sve ovo ne bi bilo moguće istražiti da nismo imali pomoć lokalnih asistenata koji su nam otkrili na stotine gnijezda ptica gnjezdarica", zaključila je koautorica studije Claire Spottiswoode.

Studija je objavljena u časopisu Scientific Reports.

Izvor: esciencenews.com

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?