| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 09.02.2016 14:02:59

Vladimir Paar (foto: HAZU)U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Vladimir Paar održao je predavanje u kojem je istaknuo da su povećanje količine ugljičnog dioksida života u atmosferi i efekt staklenika kao posljedica ljudskog djelovanja spriječili dolazak novog velikog ledenog doba. 


„Bez efekta staklenika prosječna temperatura na Zemlji danas ne bi bila 15 stupnjeva Celziusa, nego minus 18", kazao je akademik Paar, pojasnivši da se Zemlja već 11 000 godina nalazi u međuledenom dobu unutar kojeg se izmijenjuju topla i hladna razdoblja. Ta ekstremna klimatska događanja imala su važnu ulogu u ljudskoj povijesti te su uz ostalo utjecala na propast kretske civilizacije, pad Rimskog carstva, neuspjeh prve osmanske opsade Beča 1529. i opsade Sinja 1715., izbijanje Francuske revolucije 1789. i Napoleonov poraz u Rusiji 1812.

Posljednje malo ledeno doba u Europi trajalo je od sredine 16. do sredine 17. stoljeća, kada je i sjeverni Jadran zimi bio okovan ledom.

"Ekstremna klimatska događanja imala su važnu ulogu u ljudskoj povijesti te su utjecala na pad Rimskog carstva, izbijanje Francuske revolucije 1789. i Napoleonov poraz u Rusiji 1812"

Prema teoriji hrvatskog klimatologa Milutina Milankovića o pravilnoj izmjeni ciklusa ledenih doba, već je trebalo nastupiti novo veliko ledeno doba, no to se nije dogodilo među ostalim i zahvaljujući razvoju ljudske civilizacije tijekom kojeg je došlo do smanjenja šumskih površina, razvoja poljoprivrede i industrijske revolucije, što je povećalo razinu ugljičnog dioksida u atmosferi. Ostali čimbenici koji utječu na klimatske promjene su promjena magnetskog djelovanja Sunca i njenog utjecaja na kozmičke zrake te nepredvidivi deterministički kaos.

„Kao i oko 1600. godine, i sada se smanjuje broj Sunčevih pjega pa možemo očekivati malo ledeno doba koje neće biti katastrofalno", rekao je akademik Paar. On je iznio i podatke o slabljenju stakleničkog djelovanja vodene pare u stratosferi uz usporedno jačanje stakleničkog djelovanja ugljičkog dioksida u troposferi. „Na taj način ispalo bi da ugljični dioksid, kao plin života svojim stakleničkim djelovanjem na dulji rok kao plin energetskog spasa spašava čovječanstvo od opasnosti nastupa sljedećeg velikog ledenog doba", rekao je akademik Paar. Nasuprot tezi o globalnom zatopljenju, iznio je podatke da je prosječna temperatura na Zemlji u zadnjih 130 godina porasla samo za 0,8 stupnjeva Celziusa, a da se površina morskog leda na Antarktici raste te se u posljednjih 20 godina povećala na milijun četvornih kilometara.

Nazočnima na predavanju uvodno se obratio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je akademik Paar dao velik doprinos popularizaciji znanosti baveći se, osim klimatskim promjenama, i brojnim drugim temama, od odnosa vjere i znanosti do reforme obrazovnog sustava.

 

Izvor: HAZU / priopćenje za javnost

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?