| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 01.03.2016 16:03:00

Jahta uzrokuje uznemiravanje dupina (foto: Plavi svijet)Znanstvenici Instituta Plavi svijet objavili su seriju znanstvenih članaka u kojima prikazuju rezultate svojih istraživanja utjecaja buke koju proizvode plovila na rezidentnu obalnu populaciju dobrih dupina lošinjskog i kvarnerićkog područja. Zvuk je od posebne važnosti za dobre dupine jer ga koriste za navigaciju, komunikaciju i lov plijena. Razumijevanje utjecaja koji buka ima na njih ključno je kako bi se razvile bolje mjere za upravljanje i zaštitu.

 


Dr. sc. Nikolina Rako Gospić, direktorica znanstvenog programa Plavog svijeta, kaže: "U članku koji smo objavili 2013. rezultati našeg istraživanja su pokazali kako varijacije u intenzitetu buke u morskom okolišu povezane s intenzivnim prometom plovila za odmor i razonodu značajno utječu na dobre dupine te oni izbjegavaju područja s povećanom bukom. Napuštanje područja odgovor je na smanjenje učinkovitosti njihovog glasanja u odnosu prema buci u prisutnosti intenzivnog brodskog prometa. Jednostavnije rečeno, takvo ponašanje rezultat je smanjene udaljenost do koje dopire njihovo glasanje i time smanjene mogućnosti komunikacije između dobrih dupina."

Važnost glasanja

Dobri dupini se glasaju gotovo cijelo vrijeme, međutim intenzivno glasanje pojavljuje se tijekom različitih društvenih aktivnosti kad se dupini koriste pojačanom vokalizacijom kako bi uspostavili kontakt s drugim životinjama u skupini. Od posebne je važnosti vokalizacija između ženke i njenog mladunca čime se uspostavlja snažna veza među njima, no majka glasanje koristi i kako bi mladog dupina podučila ili upozorila na opasnosti. Veoma intenzivno glasanje odvija se i u skupinama dupina koje love plijen kada se dupini oslanjaju na zvuk kojim koordiniraju svoje zajedničke aktivnosti s ciljem poboljšanja svog uspjeha u lovu.

Posljednje istraživanje znanstvenika Instituta Plavi svijet usmjereno je upravo na vokalizaciju dupina i  način na koji buka utječe na način na koji dobri dupini mijenjaju svoje glasanje u bučnom okolišu. Rezultati predstavljeni u novom članku koji je objavljen u prestižnom časopisu Marine Pollution Bulletin, pokazuju da dupini značajno mijenjaju svoje glasanje i zvižduke kad se nalaze u okolišu u kojem su izloženi buci

Proganjanje dupina (foto: Plavi svijet)

Dr. sc. Rako Gospić kaže: "Od posebne važnosti je činjenica da u prisutnosti plovila dupini proizvode zvižduke značajno više frekvencije. Takvo ponašanje bilo je najočitije tijekom lova i društvenih aktivnosti kad se između članova skupine odvija intenzivna komunikacija."

Maskiranje glasanja

Istraživači su utvrdili da promjene u društvenom glasanju dobrih dupina upućuju kako su dobri dupini, da bi povećali mogućnost da ih druge životinje čuju, morali modificirati zvukove kojima se glasaju. Takve izmjene u zvučnom ponašanju dupina u prisutnosti plovila najvjerojatnije su odgovor kojim životinje kompenziraju maskiranje njihovog uobičajenog glasanje.

Dr. sc. Marta Picciulin, koautorica ovog istraživanja kaže: "Ono što se događa u bučnom okolišu je da zvukovi koje proizvode dobri dupini jednostavno bivaju prekriveni ili „maskirani" bukom koju proizvode plovila.  Kako plovila buku proizvode uglavnom na nižim frekvencijama, da bi svoje glasanje učinili čujnim i općenito korisnim te da bi mogli nastaviti koristiti zvuk, dobri dupini moraju povisiti frekvenciju zvuka koji koriste."

Promjene u vokalizacijskom ponašanju ukazuju da je buka u okolišu još jedan značajni stresor kojem su izložene obalne zajednice dobrih dupina.  Iako u ovom trenutku nije moguće kvantificirati učinak koji buka ima na njih, može se očekivati da ona utječe i na povećanu potrošnju energije kod životinja. No pronaći i uloviti više plijena u okolišu koji je već izložen prelovu ribe za njih može biti gotovo nemoguće. Ovaj problem od posebne je važnosti za osjetljive ženke s mladuncima kod kojih je potreba za hranom već dodatno povećana zbog brige za mladuncem i proizvodnje mlijeka. Podcjenjivanje dugoročnog učinka koji buka može imati na uspješnost u razmnožavanju i zdravlje rezidentne zajednice dobrih dupina može dovesti do toga da proglašeno NATURA 2000 područje za dobre dupine u Kvarneriću u budućnosti postane nepotrebno.

 

Izvor: Plavi Svijet / Objava za medije 

Foto: Institut Plavi svijet

 

Objavljeni radovi:

Rako Gospić. N., Picciulin, M., (2016) Changes in whistle structure of resident bottlenose dolphins in relation to underwater noise and boat traffic (Promjene u strukturi zvižduka rezidentnih dobrih dupina u odnosu na buku u moru i brodski promet), Marine Pollution Bulletin, http://dx.doi.org/10.1016/j.marpolbul.2016.02.030

Rako, N., Fortuna, C.M., Holcer, D., Mackelworth, P.C., Nimak-Wood, M., Pleslić, G., Sebastianutto, L., Vilibić, I., Wiemann, A., Picciulin, M., 2013. Leisure boating noise as a trigger for the displacement of the bottlenose dolphins of the Cres-Lošinj archipelago (northern Adriatic Sea, Croatia) (Buka plovila za odmor i razonodu kao uzrok premještanja dobrih dupina u Cresko-lošinjskom arhipelagu). Marine Pollution Bulletin 68 (1-2), 77-84. http://dx.doi.org/10.1016/j.marpolbul.2012.12.019

Picciulin M., Sebastianutto L., Fortuna C.M., Mackelworth C.P., Holcer D. i Rako N. (2013) Are the 1/3 Octave 63 and 125 Band Noise Levels Predictive of Vessel ? The Case of Cres-Lošinj Archipelago (Northern Adriatic Sea, Croatia). In: Third International Conference on the Effects of Noise on Aquatic Life, Budapest, Hungarz.

Rako N., Picciulin M., Vilibić I. i Fortuna C.M. (2013) Spatial and temporal variability of sea ambient noise as an anthropogenic pressure index: the case of the Cres-Lošinj archipelago, Croatia. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom 93, 27-36.

Rako N., Picciulin M., Mackelworth C.P., Holcer D. i Fortuna C.M. (2012) Long-term monitoring of anthropogenic noise and its relationship to bottlenose dolphin (Tursiops truncatus) distribution in the Cres-Lošinj archipelago, northern Adriatic, Croatia. In: The Effects of Noise on Aquatic Life (eds. by Popper AN i Hawkins A), pp. 323-325. Springer, Dordrecht.

Rako N., Picciulin M., Fortuna C.M. i Holcer D. (2008) Il rumore ambientale marino come indicatore dell'impatto antropico sulla distribuzione del tursiope (Tursiops truncatus) nell'area marina protetta di Lussino (Croazia). In: Gli effetti delle attività antropiche in mare, sulla costa e nell'entroterra sulla biodiversità dell'Alto Adriatico. Institute of the Republic of Slovenia for Nature Conservation, Piran, Slovenia.

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?