| Korisne stranice | Donirajte | Kontakt | O nama | Naslovnica
Antropologija Biologija Okoliš Prehrana Zdravlje i medicina Intervjui Akcije

Datum objave: 06.03.2016 21:03:00

Smog u Šangaju (foto: Lei Han/Flickr)Novo istraživanje pokazuje da elektrane, industrijska postrojenja, ispušni plinovi vozila te sagorijevanje ugljena i drva u zrak oslobađaju male čestice koje su štetne za ljudsko zdravlje. Naime, zbog posljedičnog zagađenja zraka svake godine više od 5,5 milijuna ljudi umire prerano.

 


Rezultati istraživanja, predstavljeni početkom veljače na sastanku udruženja American Association for the Advancement of Science (AAAS), pokazuju da će, unatoč naporima da se ograniče buduće emisije, broj smrti uzrokovanih zagađenjem zraka porasti u sljedeća dva desetljeća, ukoliko se ne postave učinkovitiji ciljevi. Danas se više od polovice preranih smrti vezuje uz svjetski najbrže rastuća gospodarstva: Kinu i Indiju.

Zagađenje zraka četvrti je faktor rizika za smrt ljudi diljem svijeta i vodeći okolišni faktor rizika za obolijevanje od bolesti, rekao je Michael Brauer, profesor sa  Sveučilišta British Columbija iz Vancouvera, dodajući da je „smanjenje zagađenje zraka nevjerojatno učinkovit način poboljšanja zdravlja populacije".

Onečišćeni zrak (foto: VTPolywoda/Flickr)Istraživači iz Kanade, SAD-a, Kine i Indije prikupli su podatke o razini zagađenja zraka u Kini i Indiji te izračunali koliki je utjecaj zagađenja na zdravlje ljudi. Njihove analize pokazale su kako se 55 % smrtnih slučajeva u svijetu uzrokovanih zagađenjem zraka dogodio upravo u ove dvije zemlje. Tako se procijenjuje da je 2013. zbog zagađenja zraka umrlo 1,6 milijuna ljudi u Kini i 1,4 milijuna ljudi u Indiji.

Spaljivanje ugljena najveći je krivac loše kvalitete zraka u Kini. Qiao Ma, doktorandica sa Sveučilišta Tsingua u Pekingu, otkrila je da je zagađenje zraka uzrokovano ugljenom odgovorno za otprilike 366 000 smrtnih slučajeva u Kini 2013. godine.

Ma je izračunala i očekivan broj preuranjenih smrti u Kini u budućnosti ukoliko ova zemlja zadrži trenutačne ciljeve o restrikciji izgaranja ugljena i emisije plinova kroz trenutačnu energetsku politiku i kontrolu zagađenja. Otkrila je da će zagađenje zraka, ukoliko se ne postave ambiciozniji ciljevi, uzrokovati između 990 000 i 1,3 milijuna preuranjenih smrti u 2030.

U Indiji, glavni uzrok zagađenja zraka praksa je spaljivanja drva, gnojiva i druge biomase koja se koristi za kuhanje i zagrijavanje. Milijuni ljudi, pogotovo onih najsiromašnijih, redovito su izloženi visokim razinama štetnih čestica u svojim vlastitim domovima.

U posljednih 50 godina, Sjeverna Amerika, zapadna Europa i Japan napravili su značajne korake u borbi protiv zagađenja, koristeći čišća goriva i učinkovitija vozila, ograničivši spaljivanje ugljena te uvodeći restrikcije elektranama i tvornicama.

Onečišćeni zrak (foto: Geert Schneider/Flickr)

„Budući da sam vodio procese osmišljavanja i implementacije strategija za poboljšanje kvalitete zraka u SAD-u, znam koliko je to teško. Zemlje u razvoju imaju ogromnu zadaću ispred sebe", rekao je Dan Greenbazm, predsjednik instituta Health Effects Institute, neprofitne organizacije iz Bostona koja sponzorira ciljane aktivnosti analize zdravstvenih opterećenja koja dolaze iz različitih izvora onečišćenja.  

 

Izvor: Esciencenews.com

 

Stranica prilagodena ispisu Pošalji članak prijatelju
comments powered by Disqus

Poveznice

Kalendar događanja

Pročitajte i...

Rad s laboratorijskim životinjama se neće moći tako skoro zamijeniti nekom drugom metodom
intervju s dr. sc. Sofiom Anom Blažević

Vrijednost herbarijskih zbirki je neprocjenjiva
intervju s doc. dr. sc. Sandrom Bogdanovićem

Tvrdnje o učinkovitosti cjepiva vrlo su pretjerane!
intervju s dr. sc. Lucijom Tomljenović

Obrazovanje za okoliš uključit ćemo u program građanskog odgoja
intervju s dr. sc. Mirelom Holy

Senzacionalistički članci šire neopravdane strahove među ljudima
intervju s prof. dr. sc. Franjom Plavšićem

Može li znanje ponovno postati „in“?
intervju s Biserkom Volić, prof.biologije

Biologiji ne bi pomogla ni tri kamiona “Viagre”
intervju s doc. dr. sc. Zoranom Tadićem

S učenjem čitanja dobro je započeti i prije školske dobi
intervju s mag. psych. Igorom Mikloušićem

Znanost je u Hrvatskoj zadnja rupa na svirali
intervju s doc. dr. sc. Igorom Bajšanskim

Dok se na Zapadu objeručke prihvaćaju, Hrvatska obrazovanim ljudima nudi prekvalifikaciju u pastire i konobare
intervju s Jadrankom Šepić, dipl. ing.

Entuzijazam pravog istraživača ne može se dotući
intervju sa Snježanom Ramić, dipl.ing.biol.

Više može napraviti onaj koji ne zna a hoće, nego onaj koji zna a neće
intervju s Vladom Prskalom, prof. fizike

Lošinjski rezervat za dupine - od našeg najvećeg uspjeha do najvećeg razočaranja
intervju s Draškom Holcerom, dipl.ing. biologije-ekologije

Vrlo je upitno koliko Hrvatska može doprinijeti globalnom znanju
intervju Marko Košiček dipl. ing.

Reciklirano imanje moja je ljubav i moja baterija -
intervju s dr. sc. Draženom Šimlešom

Hrvatska je pravi mali raj za paleontologe -
intervju s prof. dr. sc. Jasenkom Sremac

Tko zapravo odgaja našu djecu i mlade? -
intervju s dr. sc. Dejanom Bouillet

Niti jedna od velikih zvijeri nije opasna za čovjeka -
intervju s Magdom Sindičić, dr.vet.med.

"Siguran sam da nikada nećemo izumiti jedinstven lijek za sve tumore" -
intervju s prof. dr. sc. Ivanom Đikićem

Tražilica

Kolumne

Portal podupire

Oglašavanje

Prijava

Korisničko ime:

Lozinka:

Zapamti me



Registriraj se!

Izgubili ste lozinku?